Feodosija

Izvor: Wikipedia
Feodosija
Ulica u centru grada
Ulica u centru grada
Zastava Feodosije
Zastava
Grb Feodosije
Grb
Koordinate: 45°2′N 35°22′E / 45.033, 35.367
Država  Ukrajina
autonomna republika Emblem of Crimea.svg Autonomna Republika Krim
Vlast
 - gradonačelnik Viktor Agejev (Partija regija)
Površina
 - Ukupna 107 km²
Visina 50
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 69 461 [1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj 98100–98175
Pozivni broj +380-6562
Službena stranica www.feodosea
Karta
Feodosija na karti Krim
Feodosija
Feodosija
Feodosija na karti Krima
Mapa Krima sa prikazanom lokacijom većih gradova.

Feodosija (ukrajinski: Феодо́сія, ruski: Феодо́сия) je grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini od 69 461 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Feodosija leži na jugoistoku krimskog poluotoka, duž zapadne obale istoimenog zaljeva.[2]

Historija[uredi - уреди]

Današnji grad se nalazi na mjestu antičke grčke kolonije Theodosia (grčki: Θεοδοσία), koja se ispočetka zvala Ardabda. Nalazi keramike pokazuju da je bila naseljena još u 6. vijeku pne..[2] Ona se prvi put u historiji spominje oko 390. pne., kad se uspjela oduprijeti napadima Satirusa, vladara Bosporskog Kraljevstva.[2] Njegov nasljednik Leukon pretvario je to naselje u veliku luku za utovar pšenice u Grčku (naročito Atenu). Izvoz pšenice se nastavio sve vladavine Mitridata VI, protiv kojeg se grad pobunio. Kasnije je postao poseban dio Bosporskog kraljevstva s vlastitim guvernerom. Zna se da je u 3. vijeku još uvijek bio naseljen, ali čini se da je nedugo nakon tog bio napušten (najvjerojatnije nakon što su ga razorili Huni). Na arheološkom nalazištu pronađeno je dosta grčkog nakita i keramike.[2]

Za ranog srednjeg vijeka negdje oko 9. vijeka, naselje se počelo zvati Kaffa (talijanski: Capha). Tadašnja Kaffa je bila zapadni terminal Puta svile i polazna luk iz koje su krenuli križari u pljačkanje Konstatinopolisa 1204. [2] U vakuumu koji je vladao nakon tog, gradom su naizmjence vladali Mlečani i Genovežani. Mlečane je iz grada istjerala Zlatna Horda 1266.[2], pa su je od nje kupili Genovežani. Za vrijeme njihove vladavine Capha je postala njihova glavna crnomorska luka, centar trovine robovima i prijestolnica iz koje su vremenom zauzeli sve krimske obalne gradove i istjerali Mlečane, i tako ostvarili monopol na trgovinu po Crnom moru. U to vrijeme grad je imao mješovito stanovništvo i navodno imao čak 80.000 stanovnika.[2]

Genovežani su izgradili utvrdu Kaffa, radi odbrane od Krimskih Tatara. Za vrijeme dugogodišnje opsade utvrde početkom 1346. koju su zajednički poduzeli Tatari sa Mlečanima, među vojskom lidera Zlatne Horde Janibega zavladala je epidemija crne smrti. Svijesni da sa tako bolesnom vojskom nemogu ništa braniteljima, u svom nemoćnom bijesu poduzeli su suludu akciju katapultiranja lešina svojih umrlih sudruga od kuge, preko braniteljskih zidina. Među dijelom branitelja zavladao je strah od zaraze, pa je dio njih u četiri broda otplovio za Genovu. Oni su prenijeli kugu koja se ubrzo proširila po cijeloj Italiji i dobrom dijelu Evrope. Neki vojni historičari taj potez Janibega iz 1347. uzimaju kao prvo dokumentirano korištenje biološkog oružja.[2]

Kad su Turci osvojili Konstatinopolis 1453., Kaffa je postala gotovo potpuno odsječena od svoje metropole, ali su je Genovežani usprkos tome nastavili koristiti kao centar za trgovinu između istoka i zapada. Poznati arapski putopisac Ibn Batuta koji je u to vrijeme posjetio grad, opisao ga je jednu od najslavnijih luka na svjetu. Ipak ni Kaffa nije mogla odoliti Krimskim Tatarima (saveznicima Osmanlija) koji su je zuzeli 1475.[2] Za njihove vladavine grad su ponekad zvali Kučuk Stambol (Mali Istanbul) ili Krimski Stambol, pod osmansko-tatarskom kontrolom ostao je sve do ruske aneksije Krima 1783.[2]

Ostatci genoveške citadele Kaffa

Grad je preimenovan u svoje današnje ime Feodosija 1802., ali je dugo tavorio kao beznačajno mjesto, sve dok 1894., nije izgrađena nova luka za pretovar žita koje je brodovima dopremano iz Azovskog mora.[2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata Fedosiju su u dva navrata zauzele trupe Trećeg Reicha, za njihove vladavine gotovo svi židovski stanovnici su pobijeni.[2]

Od 26. aprila 1954. Feodosija je zajedno sa Krimom dio Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike odlukom tadašnjeg predsjednika SSSR-a Nikite Hruščova.

Znamenitosti i kultura[uredi - уреди]

Najveća znamenitost grada je genoveška citadela Kaffa, koja je dobrim dijelom restaurirana, pored nje atrakcija je i armenska crkva iz 14. vijeka, etnografski muzej i galerija sa slikama Ivana Ajvazovskog, poznatog po brojnim marinama.[2]

Privreda i transport[uredi - уреди]

Današnja Feodosija je popularno morsko lječilište, s brojnim plažama, mineralnim izvorima i blatnim kupkama za reumatičare. Pored tog ona je i značajna luka i mjesto poznato po ribarstvu i konzervirnju riba.[2]

Feodosija je dobro povezana sa ostalim gradovima na Krimu i Ukrajini željeznicom i cestama.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди]

Panorama grada
Panorama grada

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "Ukaraine: Krym / Крим" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/ukraine-krym.php. pristupljeno 02. 02. 2014. 
  2. 2.00 2.01 2.02 2.03 2.04 2.05 2.06 2.07 2.08 2.09 2.10 2.11 2.12 2.13 "Feodosiya" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/204340/Feodosiya. pristupljeno 06. 03. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди]