Metropola

Izvor: Wikipedia
Tokio, najveća svjetska metropola.
São Paulo, najveća metropola južne hemisfere.

Metropola (od starogrčke sintagme metropolis metèr = majka + polis = grad, dakle nešto kao majka grada[1]) je veliki grad od milijun ili više stanovnika, privredni i kulturni centar neke regije ili zemlje, a često i čvorište međunarodnog transporta.

Veći gradovi koji pripadaju većoj urbanoj aglomeraciji, ali koji nisu jezgro te aglomeracije, generalno se ne smatraju metropolama, nego dijelom iste. Množina za ovu riječ u engleskom jeziku bi bila metropolises (sh. metropolisi, metropole).[2]

Za urbane centre van metropolitskih podučja koji prave jednaku atrakciju pri manjim razmjerama za njihovu regiju, koncept Regiopolis (skraćeno regio) predstavljen je od strane njemačkih profesora tokom 2006.[3]

Etimologija[uredi - уреди]

Ovo je grčka riječ, koja dolazi od μήτηρ, mḗtēr značeći "majka" i πόλις, pólis što znači "grad", što označava kako su Grčke kolonije iz antike označavali svoje prvobitne gradove, sa kojima su održali kultne i političko-kulturne veze. Riječ je korištena u post-klasičnom latinskom za glavni grad provincije, sjedište vlade i, posebno, crkveno sjedište mitropolita kojem su pomoćni biskupi bili odgovorni. Ova upotreba izjednačava pokrajine sa biskupijama.

U modernoj upotrebi riječ označava metropolitsku regiju, skup susjednih i povezanih gradova grupisanih oko velikog urbanog centra. U ovom smislu metropolitska često znači "u rasponu cijele metropole" (kao u "metropolitske administracije"); ili "u imanju metropole" (kao u "metropolitskom životu", te u suprotnosti sa "provincijskim" ili "ruralnim").

Historija[uredi - уреди]

U prošlosti, metropola je bila oznaka za grad ili državu porijekla kolonije. Većina starih gradova koje su osnovale drevne civilizacije smatrani su važnim svjetskim metropolama svojih vremena zbog svojih velikih populacija i važnosti. Neke od ovih drevnih metropola preživjele su do modernih dana i nalaze se među svjetskim najvećim neprekidno naseljenim gradovima.

Svjetski grad[uredi - уреди]

Svjetski grad je ustvari grad koji ima direktne i dodirne učinke na globalne poslove kroz socioekonomske načine. Termin je postao poznatiji zbog rasta globalizacije (npr. globalne finansije, komunikacije i putovanje). Pokušaj da se definiraju i kategoriziraju svjetski gradovi po finansijskim kriterijama napravljen je od strane mreže Globalization and World Cities Study Group & Network (GaWC), primarno zasnovanoj na Loughborough univerzitetu u Engleskoj. Studija je rangirala gradove na osnovu njihove provizije "naprednih produkcijskih servisa", kao što su računovodstvo, reklamiranje, finansije i pravo. Inventorij identificira tri nivoa svjetskih gradova i nekoliko podrangova.

Metropola nije striktno svjetski grad, ili, ako jeste, ne mora biti među visokorangiranim po standardima življenja, razvoja i infrastrukture. Metropola koja je također i svjetski grad naziva se svjetska metropola.

Po državama[uredi - уреди]

Afrika[uredi - уреди]

Egipat[uredi - уреди]

Kairo i Aleksandrija se smatraju najvećim egipatskim metropolama.

Južna Afrika[uredi - уреди]

U Južnoj Africi, metropolitanska općina ili "Općina A kategorije" jeste općina koja izvršava sve funkcije lokalne vlade u vezi sa širenjem gradova. Ovo je u kontrastu sa područjima koja su primarno seoska, gdje je lokalna vlada podijeljena u distriktne općine (uporedivo sa "državom" u SAD) i lokalne općine. Postoje osam metropolitanskih općina u Južnoj Africi. Veliki gradovi koji pripadaju većim urbanim aglomeracijama, ali koji nisu jezgra tih aglomeracija, općenito se ne smatraju metropolama nego dijelovima istih.

Azija[uredi - уреди]

Bangladeš[uredi - уреди]

Dhaka je najveći grad u Bangladešu.

U Narodnoj Republici Bangladeš postoji sedam metropolitanskih područja: Dhaka, Chittagong, Rajshahi, Khulna, Sylhet, Barisal i Rangpur. Zemlja je skupa, dok se za mještane smatra da imaju bolji urbani stil života. Specijalna odjeljenja policije su dodijeljena metropolitanskim gradovima, te postoje gradske korporacije u kojima se gradonačelnici biraju na vlast u periodu od pet godina. Većina ovih gradova ima gustoću populacije od 35.000 stanovnika po kvadratnom metru, ili više. Dhaka se smatra megagradom zbog svoje populacije koja prelazi 10 miliona stanovnika.[4]

Indija[uredi - уреди]

Mumbai je najveći indijski grad.

U Indiji, postoji 47 metropolitanskih gradova. Od popisa stanovništa Indije 2014, top deset metropolitanskh gradova prema njihovim populacijama bili su Mumbai, Delhi, Kolkata, Hyderabad, Bengaluru, Chennai, Ahmedabad, Lucknow, Pune, Kochi, Surat, Jaipur, Guwahati itd. Stanovnici ovih gradova imaju također pravo na više dodatke iznajmljivanja kuća. Popisna komisija definira kvalifikacije za metropolitanski grad kao, "grad koji ima populaciju više od jednog miliona stanovnika" i megagrad kao, "gradovi koji imaju populaciju od više od četiri miliona i iznad".[5]

Indonezija[uredi - уреди]

Džakarta, najveći i najzauzetiji grad u indonezijskoj i azijskoj ekonomiji.

U Indoneziji, metropolitanski gradovi su u Jabodetabeku (Jakarta, Bogor, Depok, Tangerang, Bekasi), najvećoj metropolitanskoj regiji u jugoistočnoj Aziji i petoj najvećoj metropolitanskoj regiji u svijetu (2007). Ostali gradovi su Surabaya, Bandung, Semarang i Medan.

Izrael[uredi - уреди]

U Izraelu postoje četiri glavne metropolitanske oblasti: Tel Aviv, Jerusalem, Haifa, Beer Sheva. Izraelski centralni biro za statistike definirao je granice metropolitanskih područja Tel Aviva, Haife i Beer Shevaa, te podijelio metropolitansku oblast koncentričnim krugovima koji definiraju intenzitet poveznica glavnih gradova.

Japan[uredi - уреди]

Horizont Tokia, sa Mount Fuji u pozadini.

Japanski pravni pojam to (都) jeste oznaka za prevesti kao "metropola".[6] Ipak postojeći prijevodi prethode oznaci. Strukturirano kao prefektura umjesto normalnog grada, postoji samo jedan to u Japanu, a to je Tokio. Od 2008, Japan ima 11 drugih gradova sa populacijama većim od 1 milion.

Liban[uredi - уреди]

Bejrut je libanski najveći grad (satelitski snimak).

Bejrut, Sidon, i Tripoli su tri od glavnih metropolitanskih područja duž libanske obale. Veći dio metropolitanskih područja, kao i najveći gradovi, nalaze se duž obale.

Pakistan[uredi - уреди]

U Pakistanu, veći metropolitanski gradovi su Karachi i Lahore, u kojim je Karachi drugi najnaseljeniji grad svijeta nakon Šangaja, Kina. Ostali uključuju glavni grad, Islamabad, i Faisalabad, koji je industrijski čvor. Rawalpindi, Peshawar, Hyderabad, Larkana, Sukkur, Quetta, Multan, Gilgit i Mirpurkhas također su metropolitanski gradovi Pakistana.

Filipini[uredi - уреди]

Metro Manila, najnaseljenije metropolitansko područje na Filipinima.

Metropolitanska Manila, ili skraćeno Metro Manila, jeste metropolitanska regija koja obuhvata grad Manila i njene okružne oblasti na Filipinima. Sastoji se od 17 gradova po imenu gradovi Manila, Caloocan, Las Piñas, Makati, Malabon, Mandaluyong, Marikina, Muntinlupa, Navotas, Pasay, Pasig, Parañaque, Quezon City, San Juan, Taguig, Valenzuela, te općina Pateros. Regija je politički, ekonomski, društveni, kulturni i obrazovni centar Filipina. Kako se navodi predsjedničkom uredbom br. 940, Metro Manila kao čitava jeste filipinsko sjedište vlade, ali je grad Manila glavni grad. Najveći grad u metropoli jeste Quezon City, dok je najveći poslovni distrikt Makati Central Business District.

Južna Koreja[uredi - уреди]

U Južnoj Koreji postoji sedam posebnih i metropolitanskih gradova na autonomnim administrativnim nivoima uključujući: Seoul, Busan, Incheon, Daegu, Gwangju, Daejeon i Ulsan.

Turska[uredi - уреди]

U Turskoj se metropolitanski gradovi opisuju kao büyükşehir belediyesi. Postoji 17 metropolitanskih općina trenutno u Turskoj. Najveći dosad je İstanbul, koga prate Ankara i İzmir.

Evropa[uredi - уреди]

Bosna i Hercegovina[uredi - уреди]

Sarajevo, najveći i glavni grad Bosne i Hercegovine i njena metropola.

U Bosni i Hercegovini, glavni grad Sarajevo je jedina metropola. Sarajevo je politički, ekonomski, obrazovni, kulturni i infrastrukturni centar. Štaviše, Sarajevo ima regionalni utjecaj u politici, obrazovanju, zabavi, medijima, modi, nauci i umjetnosti. Sa metropolitanskim područjem od preko 600 hiljada,[7] treći je najveći grad u regiji bivše Jugoslavije i peti najveći na Balkanu.

Danska[uredi - уреди]

Statistika Danske definira "storby" (danski: metropola) kao podučje s više od 100.000 stanovnika. Naseljene kuće moraju biti na udaljenosti najviše 200 metara jedna od druge, ili se ne smatraju jednom oblašću. Prateći tu definiciju, Danska je dom za 4 metropole: Kopenhagen (glavni grad, sa 1.230.728 ljudi), Aarhus (najveći grad poluostrva Jutland, sa 324.000 ljudi/1,2 miliona u Greater Aarhusu), Odense (170.327 ljudi) te konačno Aalborg, sa 106.916 stanovnika.

Njemačka[uredi - уреди]

Berlin je najveći njemački grad.

Najveći njemački grad po administrativnim granicama je Berlin, dok je Rhein-Ruhr najveća metropolitanska oblast (sa više od 10 miliona ljudi). Važnost grada se mjeri s tri grupe pokazatelja, također zvanim metropolitanske funkcije: Funkcija za pravljenje i kontroliranje odluka, funkcija za inovacije i kompetenciju, te funkcija kapije. Ove funkcije se vide kao ključne domene za metropolitanske regije u razvijanju njihovih performansi.

U prostornom planiranju metropola se često posmatra unutar svog regionalnog konteksta, tako da je fokus uglavnom postavljen na metropolitanske regije. Ove regije mogu biti monocentralne ili multicentralne. Jedanaest metropolitanskih regija su bile definirane prema ovim pokazateljima: Berlin-Brandenburg, Bremen-Oldenburg, Dresden-Halle-Leipzig, Frankfurt/Rhein-Main, Hamburg, Hannover-Braunschweig-Göttingen-Wolfsburg, München, Nürnberg, Rhein-Neckar, Rhein-Ruhr (sa regijom Köln/Bonn), te Stuttgart.[8]

Italija[uredi - уреди]

Počinjući sa 1. januarom 2015, postoji 14 "metropolitanskih gradova" u Italiji. Rim, Milano, Napulj i ostala velika jezgra uzimaju urbane zone sa njihovih okolnih područja i povezivanje istih u nove entitete, što će biti dom za jednog od tri Italijana. Italijanske provincije će ostati dijelom država koji ne pripadaju nijednom tzv. Città Metropolitana.[9]

Poljska[uredi - уреди]

Unija poljskih metropola (pol. Unia Metropolii Polskich), osnovana 1990, organizacija je najvećih gradova u državi. Trenutno dvanaest gradova su članovi organizacije, od kojih 11 imaju više od četvrt miliona stanovnika. Najveće metropolitansko područje u Poljskoj, ako se rangira samo prema broju stanovnika, jeste Šleska (po faktima metropleks), sa 2 miliona stanovnika (5 miliona stanovnika u Šleskom metropolitanskom području, kojeg prati Varšava, sa 1,7 miliona stanovnika u gradu i 2,7 miliona u varšavskoj metropolitanskoj oblasti. Šleska metropola je inicijativa od prije nekoliko godina težeći da ujedini veliku konurbaciju u službenu urbanu jedinicu. Ostale metropole su Kraków, Łódź, Wrocław, Poznań, Tricity, Szczecin i Bydgoszcz.

Ujedinjeno Kraljevstvo[uredi - уреди]

London je najveći grad u UK.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, termin metropolis koristi se da označi London ili njegovu konurbaciju. Termin je zadržan od strane londonske policijske snage, zvane Metropolitan Police Service (MET).

Od 1974. šest konurbacija (van Londona) bile su poznate kao metropolitanske zemlje, svaka podijeljena u metro distrikte. Ostale konurbacije u UK također su ponekad smatrane metropolitanskim područjima, najzapaženije West Midlands (u centru grada Birmingham), West Yorkshire (u centru grada Leeds), Greater Manchester i Greater Glasgow koji prave najgušće naseljena područja na British Isles van Londona.

Sjeverna Amerika[uredi - уреди]

Kanada[uredi - уреди]

Toronto je najveći grad u Kanadi.

Statistika Kanade definira metro-područja kao jedna ili više susjednih općina nastanjenih oko glavnog urbanog jezgra, gdje urbano jezgro ima populaciju od najmanje 100.000.[10] Kanadske najveće metropole su Toronto, Montreal, Vancouver, Ottawa, Calgary i Edmonton.

Meksiko[uredi - уреди]

U Meksiku, termin metropola se koristi da označi urbano područje od ekonomske, političke i kulturne važnosti. Mexico City predstavlja sva tri faktora pošto je i glavni grad i finansijski centar. Ostale metropole su Monterrey i Guadalajara, oba metropolitanske oblasti sa populacijom od preko 4 miliona stanovnika.

Sjedinjene Američke Države[uredi - уреди]

New York City je najveći grad u SAD.

U SAD, inkorporirana područja ili grupe područja koja imaju populaciju više od 50.000 zahtijevaju postojanje metropolitanske organizacije planiranja u cilju olakšavanja većih projekata infrastrukture i radi osiguravanja finansijske solventnosti. Tako, populacije od 50.000 ili više se smatraju kao de facto standard za definiranje metropole u SAD. Jednaka definicija se koristi u SAD popisnom birou. Biro definira metropolitanske statističke oblasti kao "najmanje jedna urbanizirana oblast od 50.000 ili više stanovnika."

Šest najvećih metropolitanskih gradova u SAD su New York City, Los Angeles, Chicago, Dallas, Houston, i Philadelphia, pri čemu je New York City najveći.

Okeanija[uredi - уреди]

Australija[uredi - уреди]

Sydney je australijski najveći grad i metropola.

Vlada Australije definira metro-područja kao svaku statističku diviziju ili distrikt sa populacijom više od 100.000 stanovnika.[11] Prema ovoj definiciji, postoji najmanje 16 metro-područja u Austriliji, uključujući svaki glavni grad savezne države. Prema populaciji najveći od ovih metro-područja je Sydney, New South Wales (populacija urbanog područja sa popisa 2013. od 4.757.083) a najmanji je Darwin, Northern Territory (populacija urbanog područja sa popisa 2011. od 103.016).

Južna Amerika[uredi - уреди]

Brazil[uredi - уреди]

São Paulo je najveći brazilski grad.

U Brazilu, São Paulo je glavna metropola sa preko 15 milona stanovnika. U većim gradovima, kao što su São Paulo i Rio de Janeiro (6,3 miliona), favele rastu preko deceniju kako su ljudi migrirali sa seoskih područja u cilju pronalaska posla. Termin korišten u brazilskom portugalskom jeziku za metro područje je Região Metropolitana. Ostale metropole u Brazilu koje se ističu sa preko milion stanovnika uključujue: Belém, Belo Horizonte, Campinas, Curitiba, Florianópolis, Fortaleza, Goiânia, João Pessoa, Manaus, Porto Alegre, Recife itd.

Metropola kao kopneno područje[uredi - уреди]

U Francuskoj, Portugalu, Španiji i Holandiji metropola (((fr))/ ((pt))/((es))/((hol))) označava glavni dio zemlje pored ili na evropskom kontinentu; u slučaju Francuske ovo bi značilo Francuska bez prekomorskih odjeljenja . Za Portugal i Španiju tokom vremena Španske i Portugalske Imperije, pojam je korišten da označi Portugal ili Španiju izuzev njihovih kolonija (Ultramar). U Francuskoj métropole se također koristi za označavanje velike aglomeracije.

Također pogledajte[uredi - уреди]

Ostali tipovi gradova
Spiskovi
Teorije planiranja
Ostalo

Reference[uredi - уреди]

  1. "Metropolitan area" (engleski). Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/378865/metropolitan-area. pristupljeno 11. 06. 2012. 
  2. "Definition of metropolis". Collins English Dictionary. http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/metropolis. pristupljeno 2012-10-23. 
  3. Prof. Dr. Iris Reuther (FG Stadt- und Regionalplanung, Universität Kassel): Presentation "Regiopole Rostock". 11.12.2008, preuzeto 13.06.2009. (pdf).
  4. "South Asia - World Population Day - July 11(South Asia Urban Growth)". Web.worldbank.org. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/SOUTHASIAEXT/0,,contentMDK:21393869~pagePK:146736~piPK:146830~theSitePK:223547,00.html#example. pristupljeno 2012-10-29. 
  5. "Population of UAs/Towns" (pdf). he Registrar General & Census Commissioner, India. str. 3. http://censusindia.gov.in/2011-prov-results/paper2/data_files/India2/1.%20Data%20Highlight.pdf. pristupljeno 28 July 2014. 
  6. "Local Government in Japan" (PDF). Council of Local Authorities for International Relations. str. 41. http://www.jlgc.org/en/pdf/localg2006.PDF. pristupljeno 2007-10-16. 
  7. http://www.bhas.ba/obavjestenja/Preliminarni_rezultati_bos.pdf
  8. "Initiativkreise Europäische Metropolregion in Deutschland: IKM". Deutsche-metropolregionen.org. http://www.deutsche-metropolregionen.org/. pristupljeno 2012-10-29. 
  9. http://www.citylab.com/politics/2014/12/how-italy-put-cities-in-charge/383719/
  10. "census metropolitan area (cma) and census agglomeration (ca), 2001 census". 2.statcan.ca. http://www12.statcan.ca/english/census01/products/reference/dict/geo009.htm. pristupljeno 2012-10-29. 
  11. "1217.0.55.001 - Glossary of Statistical Geography Terminology, 2003". Australian Bureau of Statistics. http://www.abs.gov.au/Ausstats/abs@.nsf/7d12b0f6763c78caca257061001cc588/32eb1b908521ad75ca2571220079feee!OpenDocument#M. 

Literatura[uredi - уреди]