Aksum (grad)

Izvor: Wikipedia
Aksum
Nova crkva sv. Marije Sionske
Nova crkva sv. Marije Sionske
Koordinate: 14°07′N 38°44′E / 14.117, 38.733
Država  Etiopija
Visina 2.131 m [1]
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 42.672 [2]
Karta
Aksum na karti Etiopija
Aksum
Aksum

Aksum je grad na sjeveru Etiopije. U svojoj dugoj historiji grad je bio sjedište Kraljevstva Aksum, koje je trajalo od 4. vijeka pne. do 10. vijeka naše ere. Kraljevstvo Aksum bila je snažna pomorska i trgovačka sila koja je dominirala Etiopijom, Eritrejom, Jemenom i velikim dijelom Crvenog mora.

Grad se nalazi u Regiji Tigraj, u podnožju planine Adva, leži na nadmorskoj visini od impresivnih 2.131 metara.

Ulica u Aksumu

Historija[uredi - уреди]

Historija Aksuma vezana je uz sudbinu Kraljevstva Aksum, kad su od 7. vijeka islamski kalifati počeli ugrožavati slobodnu plovidbu po Crvenom moru, počelo je posrtati i Kraljevstvo Aksum. Ono je ionako bilo u velikim konfliktima sa Islamom. Kako je padala moć kraljevstva tako je propadao i grad. Od 10. vijeka njegovi stanovnici počeli su ga napuštati i seliti u unutrašnjost Etiopije zbog veće sigurnosti, a tamo se selila i moderna država Etiopija.

Po podacima iz 2005. grad Aksum ima 41.256 stanovnika. [2] Od njih su 75% pravoslavni kršćani, a 25% su muslimani, protestanti i ostalih vjera.

Zbog izuzetnih historijiskih vrijednosti, UNESCO je 1980 uvrstio Aksum na svoj popis arheoloških nalazišta Svjetske baštine.

Aksum
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Stela aksum.jpg
 Etiopija (Afrika)
Registriran: 1980
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: C, i, vi

Aksumsko kraljevstvo i Etiopska crkva[uredi - уреди]

Kapela Ploča zakona

Kraljevstvo Aksum razvilo je svoj vlastiti pisani jezik - Giz, razvilo je i svoju karakterističnu nadgrobnu arhitekturu , divovskih monolitnih obeliska, od kojih najstariji (iako ne tako visok) podignut negdje između 5000. pne. -2000. pne.. [3] Ovo kraljevstvo na vrhuncu svoje moći za kralja Ezana, prihvatilo je kršćanstvo u 4. vijeku.[4]

Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva i danas tvrdi da se u Aksumskoj crkvi Gospe Marije od Siona nalazi biblijski Kovčeg Saveza u kojima leže Ploče zakona, na kojima je uklesano Deset zapovijedi. [5] U toj crkvi su se krunili Etiopski vladari sve do 17. vijeka te ponovno od 19. vijeka do kraja monarhije.

Aksum već stoljećima predstavlja sveti grad Etiopske pravoslavne tevahedo crkve. Grad i danas hodočaste brojni vjernici za vjerske praznike poput T'imk'eta (isto što i Sveta tri kralja) te svetkovinu Bogorodice Marije od Siona u novembru.

Znamenitosti Aksuma[uredi - уреди]

Sjeverni park stela

Najveća znamenitost Aksuma su kameni nadgrobni monoliti, obelisci - stele, najviše ih se nalazi u Sjevernom parku stela. Najviši obelisk je Velika Stela, - kameni monolit visok 33 m (dimenzija 3,84 x 2,35 , težine 520 tona). On leži polegnut, za njega se vjeruje da je pao pri samoj izgradnji, kod podizanja. Najviši stojeći obelisk je Stela kralja Ezana, visok 24 m (dimenzija 2,65 x 1,18 m, težak 160 tona). Na istom nalazištu nalaze se još tri kamene stele manjih dimenzija (18,2 m, 15,8, 15,3).

Obeliks iz Aksuma je naziv 1700. godina stare kamene stele, koja je bila predmet međunarodnog spora između Italije i Etiopije. Taj kameni monolit visok 24,6 m težine 170 tona (2,32 x 1,36) koji je razbijen u pet komada ležao polegnut na zemlji, odnijela je talijanska vojska 1937 za okupacije Etiopije (1936-1942) u Rim. Nakon Drugog svjetskog rata na inzistiranje Etiopije, postignut je dogovor u Ujedinjenim nacijama 1947 da se obelisk vrati u Etiopiju, ali je on vraćen tek 2005. nakon velikih natezanja. Tako da je ponovno reinstaliran 31. juna 2008[6] Na zapadnom dijelu grada nalazi se polje Gudit sa stelama iz 4. vijeka.

Ostale znamenitosti Aksuma su Crkva sv. Marije Sionske, sagrađena 1665, za nju kruže priče da se u njoj nalazi nalazi mitski Kovčeg Saveza (Aron Habri). U gradu postoji i nova crkva sv. Marije Sionske, sagrađena u 20. vijeku. Aksum ima arheološki i etnografski muzej. Velika znamenitost grada je Ezana, kamena ploča s isklesanim napisima na sabejskom, gizu i starogrčkom, nešto poput Kamenu iz Rosette, ostale znamenitosti Aksuma su; Grob kralja Bazena (megalit), Kupalište kraljice od Sabe (zapravo rezervar vode), Hram Ta'akha Mariam iz 4. vijeka, Palača Dungur iz 6. vijeka, samostani Abba Pentalevon i Abba Likanos te kameni neolitski reljef Lavica iz Gobedra.

Po lokalnoj legendi u Aksumu je bio dvorac kraljice od Sabe

Ekonomija, školstvo i transport[uredi - уреди]

Ekonomija Aksuma se bazira na dvije grane; turizmu i poljoprivredi. Grad je dobro povezan s novoizgrađenim cestama s ostalim gradovima u regiji. Aksum ima i Aerodrom (ICAO kod HAAX, IATA AXU) iz koje leti redovna avionska linija za Adis Abebu dva puta dnevno.

Posljednjih godina osnovan je Univerzitet Aksum, od kojeg se očekuje da će pridonijeti razvoju zemlje i Regije Tigraj. Izgradnja Univerziteta Aksum započela je u maju 2006, na lokaciji udaljenoj 4 km od centra grada. Univerzitet će se prostirati na površini od 107 hektara.

Izvori[uredi - уреди]

  1. Fallingrain - Aksum
  2. 2.0 2.1 CSA 2005 National Statistics, Table B.4
  3. Herausgegeben von Uhlig, Siegbert, Encyclopaedia Aethiopica: D-Ha (Wiesbaden: Harrassowitz Verlag, 2005), p. 871.
  4. J.D. Fage: A History of Africa (London: Routledge, 2001). pp. 53-54. ISBN 0-415-25248-2
  5. Mike Hodd: Footprint East Africa Handbook (New York: Footprint Travel Guides, 2002), p. 859. ISBN 1-900949-65-2
  6. "Mission accomplished: Aksum Obelisk successfully reinstalled" (1. august 2008.)

Bibliografija[uredi - уреди]

  • Francis Anfray. Les anciens ethiopiens. Paris: Armand Colin, 1991. ((fr))
  • David W. Phillipson. Archaeology at Aksum, Ethiopia, 1993-97. London: British Institute in Eastern Africa, 2000. ISBN 1-872566-13-8 ((en))
  • Stuart Munro-Hay. Aksum: An African Civilization of Late Antiquity. Edinburgh: University Press. 1991. ISBN 0-7486-0106-6 online edition ((en))
  • Stuart Munro-Hay. Excavations at Aksum: An account of research at the ancient Ethiopian capital directed in 1972-74 by the late Dr Nevill Chittick London: British Institute in Eastern Africa, 1989 ISBN 0-500-97008-4 ((en))
  • African Zion, the Sacred Art of Ethiopia. New Haven: Yale University Press, 1993. ((en))

Vanjske veze[uredi - уреди]