Debre Zejit

Izvor: Wikipedia
Debre Zejit
Koordinate: 8°45′N 38°59′E / 8.75, 38.983
Država  ETI
Visina 1,920
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 165,222
Karta
Debre Zejit na karti Etiopija
Debre Zejit
Debre Zejit

Debre Zejit (Geez: ደብረ ዘይት, oromifski: Bišoftu) je grad u središnjoj Etiopiji. Nalazi se u Zoni Misrak Šoa u Regiji Oromija, oko 44 km jugoistočno od Adis Abebe. Grad leži na 1920 metara nadmorske visine. Upravno je sjedište worede Adva Čukala.

Historija[uredi - уреди]

Debre Zejit se kao grad razvio tek nakon Drugog svjetskog rata, iz sela Bišoftu (do 1955 tako se i zvao). Naselje se počelo razvijati kad je talijansko poduzeće Azienda Agraria di Biscioftu dell'Opera Nazionale per i Combattenti na zemljištu od 15,000 ha, koje je inače bilo posjed cara Haile Selasija započelo izgradnju eksperimentalnog poljoprivrednog dobra decembra 1937 Za potrebe dobra izgrađeno je manje stambeno naselje sa upravnim i gospodarskim zgradama. [1]

Nakon Drugog svjetskog rata Debre Zejit je odabran za sjedište obuke etiopske avijacije, 1946 došla je prva skupina od 19 švedskih instruktora pod vodsvom grofa Carla Gustafa von Rosena. Uz njihovu pomoć izgrađeni su objekti Centra za obuku pilota.

Nakon toga je 1956 uz veliku pomoć švedskih, norveških i njemačkih Evangeličkih misionara osnovana Srednja škola (Evangelical College), a 1958 Viša tehnička škola, te 1963 i Veterinarska škola uz pomoć Ujedinjenih nacija.

U Debre Zejitu je car Haile Selasije, podigao svoj ljetnikovac koji se zvao Fairfield.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Prema podacima Središnje statističke agencije Etiopije -(CSA) za 2005, Debre Zejit je imao 131,159 stanovnika, od toga 64,642 muškaraca i 66,517 žena. [2]

Tri najveće etničke grupe u gradu su; Amharci (42.86%), Oromci (39.4%), Gurage (8.3%), sve ostale etničke grupe imaju 9.44%% stanovništva. amharski kao materinski jezik govori 71.95%, oromifu govori 20.12% a ostatak od 7.93% ostale manje jezike. Najveći broj stanovnika grada su vjernici Etiopske tevahedo Crkve, njih 87.87%, 6.93% su protestanti a 4.02% su katolici.[3]

Ekonomija[uredi - уреди]

Najveći privredni objekt u gradu je Tvornica Gafat, koja proizvodi oružje i opremu za Etiopske oružane snage (između ostalog i automatsku jurišnu pušku AK-47 po sovjetskoj licenci). Ostali značajni pogoni u gradu su; Tvornica brašna i tjestenine Ada, Pasqua Giuseppe PLC, Tvornica kože Salmida, Ratson i Winrock International Ethiopia.

Od 1953 u gradu djeluje Etipski Institut za poljoprivredu [4]

Grad ima velik aerodrom - Harar Meda (ICAO kod HAHM, IATA kod QHR) koji je i sjedište Etiopske ratne avijacije.

Znamenitosti[uredi - уреди]

Debre Zejit je zbog ugodne klime i lijepe okolice, poznato etiopsko ljetovalište, u samom gradu nalazi se pet vulkanskih jezera: Bišoftu, Hora (poznato ljubiteljima vodenih sportova i ptica), Bišoftu Guda, Koriftu i sezonsko jezero Čeleklaka.

Pored grada nalazi se planina Jerer, sa svojim jezerima Zeleni Krater i Hora Kiloli.

Izvori[uredi - уреди]

  1. "Local History in Ethiopia" (pdf) The Nordic Africa Institute website (pristupljeno 7. novembra 2007)
  2. CSA 2005 National Statistics, Table B.3
  3. 1994 Population and Housing Census of Ethiopia: Results for Oromia Region, Vol. 1, part 1, Tables 2.5, 2.14, 2.17, 2.21 (pristupljeno 30. novembra 2008).
  4. EARI list of research centers (pristupljeno 30. aprila 2009.)

Vanjske veze[uredi - уреди]