Vladislav II Nemanjić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Stefan Vladislav II, kralj Srema (1316-1325)

Stefan Vladislav II Nemanjić je bio kralj Srema (13161324) koji je bio poražen u bitki za vladavinu nad Srbijom od strane Srpskog kralja Milutina i potom kralja Stefana Dečanskog.

Rodoslovlje[uredi | uredi kod]

Stefan Vladislav je bio sin kralja Dragutina koji je vladao Srbijom 1276-82 i potom Sremom od 1282 do svoje prirodne smrti 1316. godine. Njegova majka je bila princeza Katarina Arpadović, kćerka hrvatsko-ugarskog kralja Stjepana V., a njegova baka je bila rođakinja anžuvinskog kralja Napulja što će odigrati veliku ulogu u Vladislavovom djetinjstvu.

"Ban Slavonije"[uredi | uredi kod]

Godine 1290. hrvatsko-ugarsko kraljevstvo je bilo potreseno građanskim ratom između pristalica anžuvinca Karla Martela i Andrije III. Mlečanina. Tijekom ovog rata koji će trajati 5 godina Vladislavov otac Dragutina će podržati vojno slabijeg Karla Martela u zamjenu za predaju teritorija. Po tom dogovoru iz 1292. godine tada maloljetni Stefan Vladislav II je postao ban Slavonije koju tada kontroliraju Andrijine snage i Andrijin ban Slavonije. Jedini način da Vladislav postane ban je bio da vojska njegova oca "oslobodi" Slavoniju i da Karlo Martel pobjedi u ratu, a na kraju do ničega od toga ne dolazi. Već sljedeće godine Dragutina sklapa mir s Andrijom koji odbija priznati Vladislavovu bansku titulu. Na kraju u građanskom ratu će ipak 1308. godine definitivno pobjediti frakcija Karla Martela, ali i novi kralj Karlo Robert će odbiti priznati bansku titulu.

Početak i kraj vladavine[uredi | uredi kod]

Posle smrti kralja Dragutina (1316. godine), Stefan Vladislav II je počeo da vlada državom svog oca, poznatom u to vreme kao Sremska kraljevina, ali ga je ubrzo kralj Srbije, Milutin, pobedio i zatvorio. Prema Deževskom sporazumu iz 1282. trebalo je da posle smrti svoga strica kralja Milutina preuzme srpski presto.

Posle Milutinove smrti (1321. godine) u Srbiji izbija kratkotrajni građanski rat između 3 različite frakcije. Prvu frakciju je predstavljao prestolonasljednik Konstantin Nemanjić, drugu Vladislav, a treću Stefana Dečanski. Na kraju Dečanski vrlo brzo ostvaruje potpunu pobedu pa je Vladislav II bio prisiljen pobeći na teritorij Ugarske gdje koju godinu kasnije umire. Nakon njegova poraza Sremsko kraljevstvo je podijeljeno tako da je bosanski ban Stefan II zavladao s Usorom i Soli dok su južni Srem (današnja Mačva) i Beograd kao nasljedne Ugarske zemlje vraćene Ugarskoj.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Mala enciklopedija "Sveznanje", Narodno delo, Beograd, 1937.
  • Drago Njegovan, Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, Novi Sad, 2004.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Prethodnik:
Stefan Dragutin
Kralj Srema
(13161325)
Nasljednik:
propast kraljevstva