Vlastimir

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vlastimir
Vlastimir, Prince of the Serbs.jpg
Vlastimirov portret
arhont
Vladavina 830. - 851.
Prethodnik Prosigoj
Nasljednik Mutimir
Djeca
Mutimir, Strojimir, Gojnik
Dinastija Vlastimirovići
Otac Prosigoj
Rođen prije 805.
Preminuo oko 851.

Vlastimir je osnivač prve srpske države i prvi vladar koji se pominje u istorijskim izvorima. Gotovo sva saznanja o Srbima tog vremena oslanjaju se na djelo vizantijskoga cara-hroničara Konstantina VII. Porfirogenita O upravljanju Carstvom, poznatiji kao De administrando imperio (sačuvan kroz nekoliko prijepisa, najstariji je iz 11. vijeka). DAI ostaje jedini istorijski izvor koji redom imenuje članove dinastije Vlastimirovića. U originalnom izvoru stoji titula arhont (knez, župan). Predhodnici Vlastimira su: Višeslav, Radoslav, Prosigoj.

Tek sa Višeslavovim praunukom Vlastimir istorija bilježi događaje u Srbiji. Do njegova vremena, "življahu Bugari sa Srbljima mirno kao sujsedi i komšije, pazeći jedni druge".[1], Bugarski vladar Presjam (836.-852.) prekinuo je tu idilu. Bugarskim osvajanjima stala su na put srpska plemena u Raškoj. Presjam ih napada i poslije tri godine Bugari su morali da odustanu. Vlastimirov ugled je uslijed toga znatno porastao. Da je on bio gospodar ne samo Raške, nego i daljih oblasti vidi se po tome, što je udajući kćer za trebinjskog župana, a htijući da ga odlikuje, "imenova ga vladarem i učini samostalnim", [1], što sigurno ne bi mogao činiti da na to nije imao stvarnog prava. Ovim Presjamovim napadomm počinju prve borbe između Srba i Bugara. Izazvali su ih ovi drugi u svojoj zavojevačkoj politici. Nekoliko vijekova Srbi su u defanzivi i u teškoj situaciji i tek će Stefan Dečanski u bici kod Velbuždu definitivno potisnuti Bugare.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Naziv dinastije Vlastimirovići stvorili su istoričari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio nezavisnu državu (do tada je Srbija bila u sastavu Vizantije), knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vreme.

Prednemanjićka Srbija još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu, zato što je broj materijalnih ostataka vrlo oskudan. Značajan pomak napravljen je nedavnim otkrićem pečata iz 9. vijeka koji je pripadao Strojimiru, sinu kneza Vlastimira.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Konstantin Porfirogenit -O upravljanju Carstvom