Vlastimirovići

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Vlastimirovići (negde Višeslavići i Vojislavići) su prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske beleške[1], i koja je, prema legendi, vladala Srbima i u njihovoj prapostojbini tzv. Beloj Srbiji.

Poreklo[uredi - уреди | uredi izvor]

Car Konstantin Porfirogenit u svom delu O upravljanju carstvom posvećuje osam poglavlja doseljavanju Srba i Hrvata na Balkan. U podnaslovu jednog poglavlja stoji O Srbima i zemlji u kojoj sada obitavaju i govori o poreklu, postojbini i poznatim članovima vladarske porodice. Vrhovni poglavar Srba u Beloj Srbiji je imao dva sina od kojih je jedan uzeo pola naroda i otišao caru Irakliju tražeći od njega da mu podari zemlju na kojoj će se sa svojim narodom naseliti, dok je drugi sin ostao da nakon oca vlada Belom Srbijom. Srbima koji su došli na Balkan nastavili su da vladaju potomci njihovog vođe (sin,potom unuk i tako redom), a prvi vladar koga znamo po imenu je Višeslav za koga se smatra da je vladao oko 780. godine.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Naziv dinastije Vlastimirovići stvorili su istoričari prema prvom vladaru iz ove dinastije koji je stvorio nezavisnu državu (do tada je Srbija bila u sastavu Vizantije) knezu Vlastimiru, za razliku od Nemanjića, koji su tako nazivani još u svoje vreme.

Ponekad, mada dosta retko, ova se vladarska porodica naziva Višeslavići ili Višeslavljevići, prema prvom vladaru čije nam je ime poznato, knezu Višeslavu.

Značaj Vlastimirovića[uredi - уреди | uredi izvor]

Značaj Vlastimirovića je u tome što su stvorili prvu srpsku državu na Balkanu i što je za vrijeme njihove vladavine postojala vrhovna vlast nad svim srpskim oblastima na Balkanu. Smrću Časlava Klonimirovića prekinuto je postojanje prve srpske države.

Svakako se u njihovu vladavinu datiraju i navodi iz Anala samostana Lorš iz početka 9. stoljeća, poznatijim kao Veliki anali Franačkog kraljevstva, o bijegu hrvatskoga panonskog kneza Ljudevita Posavskoga. U Analima se navodi da je Ljudevit pobjegao - Srbima. Hrvatska povjesničarka Nada Klaić dokazuje kako nisu u pitanju Srbi, već grad Srb u Hrvatskoj [2]

U istom izvoru se navodi:

Wikiquote „..Srbi drže veliki dio Dalmacije..“
(Anali samostana Lorš, prva polovica 9. st.)
Wikiquote „Na prijevaru je ubio jednog njihovog vojvodu koji ga je bio prihvatio i njegov je grad doveo pod svoju vlast.“
(Anali samostana Lorš, prva polovica 9. st.)

Citat se odnosi na oblasti antičke Dalmacije, koja je obuhvatala velike prostore, sve do rijeke Save na sjeveru duboko u unutrašnjosti kontinenta i Ibra na istoku.

Vladari[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. B. Ferjančić, Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, Tom II, Beograd, 1959
    De administrando imperio
  2. (Klaić, N., Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Školska knjiga, Zagreb 1975, 211, nap. 115.)

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]