Verno
| Verno | ||
|---|---|---|
| Dio | ||
 Vrhovi Verna pod snijegom | ||
| Dužina masiva: | 30 km km | |
| Širina masiva: | km | |
| Površina masiva: | km² | |
| Najviši vrh: | Vitsi[1] (2,128 [1] m) | |
| Zaštićene oblasti: | ||
| Država: |  Grčka
| |
Verno ili Vitsi (grčki: Βέρνο, Βίτσι[1], makedonski: Нередска Планина) je planinski masiv na zapadu Egejske Makedonije, na sjeveru Grčke.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Masiv Verno dug je nekih 30 km, prostire se po jugu Prefekture Lerin i po sjeveroistoku Prefekture Kostur.
Verno se uzdiže po sredini zapadne Makedonije, kao prirodna granica između Florine i Kastorije.[1] Antičko ime masiva bilo je Vernon. Verno je izvor brojnih vodotoka, među kojima su najpoznatiji Aliakmon (najduža grčka rijeka) i veliko Jezero Orestijada.[1] U masivu izvire i Jelaška reka koja teče prema sjeveroistoku.
Najviši vrh masiva je - Vitsi, ima 2.128 metara, drugi poznati vrhovi su Crna šuma (Μαύρο Δάσος) i Sikavitsa (Σικαβίτσα). Sa njih se mogu vidjeti Olimp i Kajmakčalan. Istočni i sjeverni obronci masiva, pokriveni su gustom bukovom šumom, tu izviru brojni potoci koji teku prema istoku i pridonose stvaranju poznatih florinskih jezera. Prvo u tom nizu je Jezero Zazari, koje putem podzemnih kanala napaja niže jezero Himaditidu, a ono daljnja Petron i Vegoritidu.[1]
Na Verno se sa jugoistoka nadovezuje Masiv Askio, sa sjevera Baba planina, a sa jugozapada Masiv Pindos.
Najbliži gradovi su Kastoria na jugozapadu i Florina na sjeveroistoku. Masiv Verno bio je poprište najintenzivnijih borbi za Grčkog građanskog rata, između 1946. - 1949.[1]
Verno je zaštićen na nacionalnoj razini kao utočište za ugrožene vrste medvjeda.[2]
Kod sela Polikerasos udaljenog 22 km od Kastorije nalazi se skijaški centar.[2]
