Vanilija

Izvor: Wikipedia
Vanilija
Mahuna vanilije
Mahuna vanilije
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Orchidaceae
Potporodica: Epidendroideae
Tribus: Vanilleae
Podtribus: Vanillinae
Rod: Vanilla
Miller
Područje života

Vanilija je zapravo aroma koja se dobija iz mahunastog ploda biljke vanilija planifolia povijuše iz roda orhideja.

Riječ vainilla je španjolskog porijekla, a znači mala mahuna.[1]

Opis i porijeklo vanilije[uredi - уреди]

Španjolski konkvistador Hernán Cortés je oko 1520. prvi upoznao evopljane sa vanilijom i čokoladom, kad se upoznao s tim plodovima u Meksiku. Jedan od njegovih oficira, je nakon što su zarobili astečkog kralja Montezumu, primjetio da on pije chocolatl (piće napravljeno od zrna kakaovca i meda sa vanilijom). Španjolcima se toliko dopalo to piće da su ga odnjeli u Španjolsku. Vanilija je postala pravi hit oko 1700. po cijeloj Evropi. Meksiko je postao najveći proizvođač vanilije puna tri vijeka.[2]

Pokušaji da se vanilija presadi u druge krajeve, dugo su ostali bez rezultata, jer su njen pelud raznosile jedino posebne meksičke pčele - melipona. Takvo stanje vladalo je sve do 1837., kad je belgijski botaničar Charles François Antoine Morren otkrio metodu umjetnog oprašivanja bilja. Ipak njegova metoda je bila financijski neisplativa. [3] Onda je 1841, Edmond Albius, 12 godišnji rob sa Reuniona u Indijskom oceanu, otkrio način ručnog oprašivanja vanilijina cvijeta, i to je omogućilo njegovo širenje po svijetu.[4]

Mahunasti plod vanilije

Nakon Meksika, vanilija se počela uzgajati na Madagaskaru i susjednim komorskim otocima, Reunionu i Polineziji (Tahiti). Beru se nedozreli plodovi (jer se zreli plodovi raspucaju), suše se na suncu ili ispiru u vrućoj vodi. Zatim se zamataju u vunene pokrivače, da se izazove zrenje i vrenje i mahune postaju tamnosmeđe. Tokom vrenja na površini mahuna razvijaju se vrlo sitni bijeli kristalići, tzv. - vanilin. Vanilija ima intenzivan i ugodan miris. Po Evropi se najviše prodaje vanilija iz Madagaskara i otoka u Indijskom oceanu, a najfinije vrste nose oznaku burbonska vanilija (po starom francuskom imenu za otok Reunion - Île Bourbon). Duljina mahune je od 10 do 22 cm. Kvalitet mahune određuje se po dužini ploda i njegovoj elastičnosti, kao i po boji - što je plod tamniji i sjajniji, ima više - vanilina, i kvalitetniji je. Vanilin brzo hlapi, pa se kod izuzetno kvalitetnih plodova svaka mahuna pakira u staklenu ili plastičnu ambalažu s dobrim zatvaračem.

Proizvodnja i upotreba vanilije[uredi - уреди]

Najveći proizvođači vanilije 2006
Zemlja Proizvodnja
(tona)
 %
 Madagaskar 6 200 58%
 Filipini 2 399 23%
 Kina 1 000 9%
 Meksiko 306 2%
 Turska 192 2%
 Tonga 144 1%
 Uganda 195 2%
 Komori 65 0.6%
 Francuska Polinezija 50 0.5%
 Reunion 23 0.2%
 Malavi 20 0.2%
 Portugal 10 0.09%
 Kenija 8 0.08%
 Gvadalupa 8 0.08%
 Zimbabve 3 0.03%
Izvor:
FAO|UN Food & Agriculture Organization
[5]

Vanilija je uz šafran najskuplja mirodija, i puno se koristi u slastičarstvu, kod izrade kolača, nekih vrsta peciva, čokolade pa i u proizvodnji likera. Vanilija se u slastičarstvu koristi kao mahuna - koja se nariba po slasticama zbog arome, ali puno više kao gotova mješavina sa šećerom. Postoje dvije vrste mješavina od šećera i vanilije:

  • vanila šećer, koji sadrži 90% šećera u prahu i 10% vanilijinog praška
  • vanilin šećer, koji sadrži 99% šećera u prahu i 1% vanilina (etil vanilin) dobiven sintetičkim putem.

Bilješke[uredi - уреди]

  1. James D. Ackerman (jun 2003). "Vanilla". p. 507. http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=134375. pristupljeno 5. 10. 2011. "vainilla, mala mahuna ili čaška, mahunasto voće" 
  2. The Herb Society of Nashville (21. 05. 2008.). "The Life of Spice". The Herb Society of Nashville. http://www.herbsocietynashville.org/gardening.htm. pristupljeno 5. 10. 2011. "(Iz knjige 'Spices of the World Cookbook' - McCormick and 'The Book of Spices' by Frederic Rosengarten, Jr" 
  3. Janet Hazen (1995). Vanilla. Chronicle Books. 
  4. Silver Cloud Estates. "History of Vanilla". Silver Cloud Estates. http://www.silvercloudestates.com/vanilla_history.aspx. pristupljeno 5. 10. 2011. 
  5. "Faostat". Faostat.fao.org. 16. 12. 2009.. http://faostat.fao.org/site/567/DesktopDefault.aspx?PageID=567. pristupljeno 5. 10. 2011. 

Vanjske veze[uredi - уреди]