Vänern

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vänern
Vänern seen from Vänersborg.JPG
Pogled na jezero Vänern
Lokacija
Države Švedska
GradoviKarlstad, Kristinehamn, Mariestad, Lidköping, Vänersborg, Åmål, Säffle
Koordinate58°55′0″N13°30′0″E
Hidrografija
Vrstaprotočno
Površina5,650 km²
Volumen153 km³
Aps. visina44 m
Dužina145 km
Širina81 km
Dubina106 m
OtociBrommö, Djurö, Fågelö, Hammarö, Kållandsö, Lurö
Hidrologija
Sliv47.000 km²
PritokeKlarälven
OdljevGöta älv
Karta
Vänern na karti Švedska
Vänern

Vänern je veliko slatkovodno jezero u Švedskoj, - treće po veličini u Evropi nakon Ladoge i Onege u Rusiji.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kôd]

Vänern, leži na jugozapadu Švedske, na teritoriju historijskih pokrajina Västergötland, Dalsland i Värmland.

Jezero Vänern dugo je nekih 145 km, široko oko 81 km, s površinom od 5,650 km², što ga čini najvećim švedskim jezerom.[1] Najveća dubina mu iznosi 106 metara a leži na 44 metara iznad razine mora.[1] U jezero utječu brojne rijeke od kojih je najveća Klarälven, koja ima deltu na sjeverozapadu jezera pored grada Karlstada. Jezerske vode otječu rijekom Göta älv na jugozapadu jezera, ona teče prema zapadu do tjesnaca Kattegat u Atlantiku. Na njoj je podignuto nekoliko hidroelektrana.[1]

Karta jezera Vänern

Obale jezera su stjenovite i obrasle šumom, osim na jugu koji je nizinski i omogućuje ratarstvo.[1]

Jezero Vänern je glavna točka kanala Göta - vodenog puta koji presjeca Švedsku od Göteborga na zapadu do Stockholma na istoku.[1]

Produbljivanjem njegove dionice prema Atlantiku zvane Kanal Trollhätte, omogućeno je i oceanskim brodovima da doplove do jezerskih luka kao što su Karlstad, Lidköping, Vänersborg, Kristinehamn, Åmål, Säffle i Mariestad.[1]

Oni su se razvili i kao snažni industrijski centri u kojima se proizvodi celuloza, papir, čelik i štavi koža.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Lake Väner (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/622998/Lake-Vaner. Pristupljeno 30. 03. 2015. 

Vanjske veze[uredi | uredi kôd]