Göta (kanal)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gota kanal
Karta Južne Švedske sa rutom Kanala Gota
Karta Južne Švedske sa rutom Kanala Gota
Mjesto Götaland
Država  Švedska
Vrijeme gradnje 1810. - 1832.
Otvorenje 1822.
Tip građevine kanal

Gota kanal je kanal na jugu Švedske, koji se proteže od Atlantika preko jezera Vänern do Baltičkog mora.[1]

Karakteristike i historija gradnje[uredi - уреди | uredi izvor]

Najvećim dijelom kanal koristi postojeća brojna jezera i tako omogućuje brodovima da plove od Göteborga na zapadu do Stockholma na istoku, put dug 558 km, koji bi inače da se plovi Baltičkom iznosio 950 km.[1]

Prokopana dionica kanala duga je 97 km, jer se dobrim dijelom koristi i rijeka Göta älv koja otječe iz Jezera Vänern, osim na malom dijelu kod vodopada i grada Trollhättana, gdje je napravljena ustava da se premosti visinska razlika.[1]

Ustava na kanalu

Ideju o kanalu imao je još švedski kralj Gustav I Vasa (vladao od 1523. do 1560.) pa se do 1610. prokopao kanal do rijeke - Eskilstunaån. Nakon tog su u slijedećih 200 godina prokopani još neki kanali. Pravi zamah otpočeo je 1790. kad je osnovana kompanija koja je dobila zadatak da prokopa kanal od rijeke Göta älv do Jezera Vänern - na taj način je do 1800. dovršena prva sekcija - Kanal Trollhätte, pa je oceanskim brodovima omogućeno da doplove iz Göteborga do Karlstada i ostalih luka na Jezeru Vänern.[1]

Ipak je Kanal Göta otvoren tek 1822. kad su prokopani kanali od Vänerna preko Jezera Viken do slijedećeg velikog švedskog Jezera Vättern i dalje do zaljeva Slätbaken u Baltiku koristivši se usput manjim jezerima Boren i Roxen.[1]

Maksimalna dimenzija brodova koji mogu ploviti kanolom je 88 x 13.20 m, dubine gaza do 5.40 m, visine do 27 m.

Na kanalu je izgrađeno ukupno 65 ustava koja omogućuju brodovima da premoste visinske razlike.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Göta Canal" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/239597/Gota-Canal. pristupljeno 30. 03. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]