Turkijski narodi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben

Turkijski narodi, ili samo Turkijci, su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane altajske jezične porodice. Povijesno i jezično povezuje ih se sa starim narodima što su ih Kinezi nazivali T'u-chüeh, koji su u 6. stoljeću utvrdili carstvo što se od Mongolije i i sjeverne granice Kine prostiralo do Crnog mora.

Turkijske narode danas povezuje Islam, isključujući otuda jedino sibirske Jakute i Čuvaše u području Volge. Turkijske narode geografski danas dijele na dvije glavne grane, zapadne i istočne. Zapadne Turke zastupaju turkijski narodi jugoistočne Europe i područja jugozapadne Azije, u Anatoliji i sjeverozapadnom Iranu. Istočna grupa Turaka naseljena je u središnjoj Aziji, u Kazahstanu i Ujgurskoj Autonomnoj Regiji.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

O samom porijeklu Turaka malo je poznato. Kineski dokumenti iz 6 stoljeća spominju carstvo T'u-chüeh koje se sastoji od dva dijela, a dijele ih na Sjeverne i Zapadne Turke. Carstvo dolazi u 7 stoljeću pod vlast dinastije T'ang, ali su se sjeverni Turci oslobodili Kineza i očuvali samostalnost do 744. Najstariji turkijski zapisi (orhon) iz 8. stoljeća opisuju ovo carstvo kao konfederaciju turkijskih plemena, i to Oguze; Ujgure duž Selenge u sadašnjoj Mongoliji; Kirgize duž Jeniseja u središnjoj Rusiji. Oguzi uskoro počinju migraciju na zapad, u Iran i Afganistan. U Iranu oguska plemena poznata kao Seldžuci (Seljuks) stvaraju u kasnom 11. stoljeću carstvo, što se prostire od Amu Darye do Perzijskog zaljeva, i Inda na zapad do Mediterana. Godine 1071. seldžučki sultan Alp-Arslan potuće bizantsko carstvo u bici na Manzikertu, i oslobodi tako prolaz za nekoliko milijuna Oguza u Anatoliju. Tu se uskoro jedan poglavica osamostali i osnuje u ranom 14. stoljeću otomasko carstvo, njegovo ime bilo je Osman. Turci što naseliše Anatoliju, i kasnije se raširiše i na Balkan, postadoše poznati po Osmanu, Osmanlijama. Danas ove Osmanlije, kao utemeljitelje turkijske države, nazivamo imenom Turci.

Na Dalekom istoku, u Središnjoj Aziji, Ujguri su istjerani iz Mongolije. Prije se tu vodila borba među turkijskim plemenima, za kontrolu nad Mongolijom. Ujguri se tada u 9. stoljeću naseliše u sadašnji Xinjiang u sjeverozapadnoj Kini. Dio Ujgura odlazi na zapad u sadašnji Uzbekistan, gdje su nomadsko stočarstvo zamijenili za sjedilački život. Ovi ljudi postadoše ovdje poznati kao Uzbeci.

Mongolsko osvajanje koje počinje u ranom 13. stoljeću prouzročilo je niz pokreta turkijskih naroda što se nastavilo više stoljeća. Kipčaki (Kipchaks) iz područja Irtiša polaze na jugozapad kroz Kazahstan i nastaniše se u sadašnjoj jugozapadnoj Rusiji. Mongolska najezda uništi ih, a pade i posljednji ostatak nekad moćnog seldžučkog carstva na tlu Irana. Ipak, Džingis Kan umire (1227), a njegovo carstvo se podijeli, što rezultira procesom islamizacije i turkifikacije Mongola van mongolskog područja. Njihov utjecaj slabi, a raste moć Turaka u Središnjoj Aziji. Jedan od turkijskih vođa, Timur, bio je sposoban da u kasnom 14. stoljeću proširi svoju vlast preko većine jugozapadne Azije. Tek u 15 stoljeću, ruska ekspanzija prema Kaspijskom jezeru tjera Turke istočno, u sadašnji Kazahstan. Danas ih poznajemo kao Kazahe.

Zbog procesa migracija, osvajanja, mješovitih brakova i asimilacija, mnogi su turkijski narodi sadašnje Središnje i Jugozapadne Azije miješanog porijekla. Nakon Ruske revolucije 1917. turkijski narodi počinju stvarati začetke budućih nacionalnih zajednica, to su Kazahstan, Uzbekistan, Kirgizija i Turkmenija.

Turkijski narodi danas[uredi - уреди | uredi izvor]

Najbrojniji turkijski narodi nakon Turaka iz Turske su Uzbeci, danas nastanjeni u Uzbekistanu i Afganistanu. Njihovo ime došlo je po Öz Begu, najvećem kanu Zlatne Horde. Druga velika grupa su Kazahi (Kazakhs), što nastadoše od Kipčaka, dijela Zlatne Horde. Većina živi u Kazahstanu, a ima ih i u Xinjiangu i Gansuu u Kini. Kirgizi, čije je porijeklo nejasno, žive u Kirgiziji, ima ih i u Afganistanu i zapadnoj Kini. Turkmeni ili Turkomani bijahu do 1924. nomadska plemena bez političkog jedinstva. Danas žive u Turkmenistanu, a također ih ima i u Afganistanu, Iraku, Siriji i Turskoj. Azeri su iz Azerbajdžana i Irana, porijeklom su od Oguza. Karakalpaci, srodni Kazahima, žive u Uzbekistanu. Tatari su podijeljeni na cijeli niz lokalnih grupa, a državno između Rusije i Ukrajine. Porijeklom su od Kipčaka, a imaju moguće i bugarskog elementa. Baškiri su rasipani istočnom europskom Rusijom, danas imaju vlastitu republiku u Rusiji. Jezik im je čisto turkijski. Karačajci i Balkari sa Kavkaza nepoznatog su porijekla. Jakuti iz Sahe su nepoznatog porijekla, zbog jezika svrstavani su u Turke. Ujguri čine prevladavajuću većinu u Xinjiangu ali ih ima i u srednjoazijskim republikama.

Minorities in Turkic countries[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Refimprove section

Azerbaijan[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Main article

Kazakhstan[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Main article

Kyrgyzstan[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Main article

Turkey[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Main article

Number Ethnic Minimum Estimates Maximum Estimates Further information
Balkan
1  Albania 1,500,000 5,000,000 Albanians in Turkey / Albanians
2  Bosnia and Herzegovina 100,000 2,000,000 Bosniaks in Turkey / Bosnians
3  Bulgaria 350,000 750,000 Bulgarians in Turkey / Pomaks in Turkey / Bulgarians
4  Greece 2,000 30,000 Greeks in Turkey / Pontic Greeks / Caucasus Greeks / Greeks
5  Serbia 15,000 60,000 Serbs in Turkey / Serbs
1 Total 2,000,000 7,900,000 Minorities in Turkey
Caucasus
1 Šablon:Country data Abkhazia 600,000 600,000 Abkhazians / Abkhaz language
2  Armenia 150,000 5,000,000 Armenians in Turkey / Hidden Armenians / Armenians
3 Šablon:Country data Chechnya 100,000 100,000 Chechens in Turkey / Chechens
4 Šablon:Country data Circassia 150,000 7,000,000 Circassians in Turkey / Circassians
5  Georgia 100,000 1,500,000 Georgians in Turkey / Georgians
6 Šablon:Country data Lazica 45,000 2,250,000 Laz people in Turkey / Laz people
2 Total 1,100,000 16,450,000 Peoples of the Caucasus in Turkey / Peoples of the Caucasus
Central Asia
1  Kazakhstan 10,000 10,000 Kazakhs
2  Kyrgyzstan 1,600 1,600 Kyrgyzs
3  Tajikistan 1,000 1,000 Tajiks
4  Turkmenistan 1,500 1,500 Turkmens
5 Šablon:Country data East Turkestan 50,000 50,000 Uyghurs
6  Uzbekistan 45,000 45,000 Uzbeks
3 Total 120,000 120,000 Central Asian peoples
Turkic peoples
1  Azerbaijan 530,000 800,000 Azerbaijanis in Turkey / Azerbaijanis
2 Šablon:Country data Crimea 150,000 6,000,000 Crimean Tatars in Turkey / Crimean Tatars
3 Šablon:Country data Karachay-Cherkessia 20,000 20,000 Karachays
4  Turkey 40,000 75,000 Meskhetian Turks
4 Total 740,000 6,895,000 Turkic peoples
Iranian peoples
1  Afghanistan 25,000 50,000 Afghans in Turkey / Afghans
2  Iran 500,000 650,000 Iranian diaspora / Persians
3  Kurdistan 13,000,000 23,000,000 Kurds in Turkey / Kurdish population / Turkish Kurdistan / Kurds
4  Kurdistan 1,000,000 3,000,000 Zaza Kurds / Zaza nationalism / Zaza language
5 Šablon:Country data North Ossetia-Alania 50,000 50,000 Ossetians in Turkey / Ossetians
6 Šablon:Country data Romani 700,000 5,000,000 Romani people in Turkey / Romani people
5 Total 15,300,000 31,750,000 Iranian peoples
European peoples
1  Netherlands 15,000 15,000 Dutch people
2  Germany 50,000 50,000 Germans in Turkey / Germans
3  Great Britain 35,000 35,000 Britons in Turkey / British people
4  Italy 35,000 35,000 Levantines in Turkey / Levantines (Latin Catholics)
5  Poland 4,000 4,000 Polish diaspora / Poles
6  Russia 50,000 50,000 Russians in Turkey / Russians
6 Total 190,000 190,000 European peoples
Other Minorities
1 Šablon:Country data African Union 100,000 100,000 Afro Turks / African diaspora / Africans
2 Šablon:Country data Arab League 1,500,000 5,000,000 Arabs in Turkey / Iraqis in Turkey / Arabs
3 Šablon:Country data Assyria 15,000 65,000 Assyrians in Turkey / Assyrian genocide / Assyrians
4  Israel 15,000 18,000 Jews in Turkey / Antisemitism in Turkey / Jews
7 Total 1,630,000 5,200,000 Other Minorities in Turkey
37 Group Grand Total 21,080,000 68,505,000 Minorities in Turkey

Turkmenistan[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Main article

Uzbekistan[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Main article

Past and future population[uredi - уреди | uredi izvor]

Rank Country Area 1950 2000 2050 2100
1  Turska 783,562 21,122,000 65,970,000 89,291,000 87,983,000
2  Uzbekistan 447,400 6,293,000 25,042,000 35,117,000 32,077,000
3  Kazahstan 2,724,900 6,694,000 15,688,000 22,238,000 24,712,000
4  Azerbejdžan 86,600 2,886,000 8,464,000 11,210,000 9,636,000
5  Kirgistan 199,900 1,739,000 4,938,000 7,064,000 9,046,000
6  Turkmenistan 488,100 1,205,000 4,386,000 6,608,000 5,606,000
Total 4,730,462 39,939,000 124,488,000 171,528,000 169,060,000

Land and water area (excluding Caspian Sea)[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Exclusive economic zone

This list includes dependent territories within their sovereign states (including uninhabited territories), but does not include claims on Antarctica. EEZ+TIA is exclusive economic zone (EEZ) plus total internal area (TIA) which includes land and internal waters.

Rank Country Area EEZ Shelf EEZ+TIA
1  Turska 783,562 261,654 56,093 1,045,216
2  Uzbekistan 447,400 0 0 447,400
3  Kazahstan 2,724,900 0 0 2,724,900
4  Azerbejdžan 86,600 0 0 86,600
5  Kirgistan 199,900 0 0 199,900
6  Turkmenistan 488,100 0 0 488,100
Total 4,730,462 261,654 56,093 4,992,116

Osnovna podjela[uredi - уреди | uredi izvor]

(4 glavne grane);

A) Sjeveroistočni; B) Sjeverozapadni (Kipčaci); C) Jugoistočni; D) Jugozapadni (Oguzi).

  • 1. Afšari (Afshars).- najraštrkanija grupa Turaka u Iranu, oko 100,000, po jeziku su srodni Azerima. Žive na obalama jezera Urmije kod Zandžana; duž granice Kurdistana; južno od Kirmana i u Horasanu. Nemaju nikakvog političkog jedistva, ipak svi se nazivaju imenom Afšari i razlikuju svoje pojedine grupe od ostalih Turaka ili ne-Turaka.
  • 2. Altajci (Ojroti). Rusija, u planinama Altaj i Alatau, nekoliko plemena: Teleuti, Telengi, Ojroti
  • 3. Aynu (Ainu, Abdal).- Kina. 5,000. Ne smiju se pobrkati s narodom Ainu na Sahalinu i Hokaidu.
  • 4. Azeri (Azerbajdžanci, Azerbejdžanci). – Azerbajdžan, Iran (šijiti).
  • 5. Balkari (Balkars). Rusija. ogranak Karačajaca. Žive u Kabardino-Balkariji s nesrodnim Kabardincima. 1944. deportirani u Sibir zbog kolaboracije s nacistima. 1957. vraćaju se konačno kući. U 15. stolčjeću oni i Kabardinci (ne svi) primili su islam od Krimskih Tatara i Otomanskih Turaka.
  • 6. Baškiri (Baškorti; Bashkirs), u Baškortostanu, Rusija.
  • 7. Čagatajci.- Turkmenistan
  • 8. Čulimski Tatari. Rusija
  • 9. Čuvaši.- govore poseban turkijski, vjeruje se da su istog porijekla kao suvremeni Bugari. U Čuvaškoj republici, Rusija
  • 10. Dolgani. Rusija
  • 11. Gagauzi. –Moldova (153,000; 1989.), Ukrajina, Rumunjska, Bugarska. Potomci Seldžuka.
  • 12. Hakasi (Abakanski Tatari; Khakass).- Rusija, u Autonomnoj oblasti Hakasiji. Plemena: Sagajci, Beljtiri, Kiziljci.
  • 13. Horasanski Turci (Khorasan Turks). Iran.
  • 14. Ilsavan (Shahsavan, Shahseven). Kolektivno ime za oko 50 plemena u Istočnom Azerbajdžanu, Iran. Oko 100,000, stočari i nomadi. Ljeti vode stoku na ispašu po visokim padinama Sabalana, dok se zimi spuštaju na Dasht-e Moghan, kod rijeke Aras, koja čini granicu između Rusije i Irana.
  • 15. Jakuti. Rusija. Nastali miješanjem lokalnih i turkijskih plemena
  • 16. Juruci.- Balkan (Makedonija), Turska.
  • 17. Kadžari, Čine malenu turkijsku enklavu među Mazanderanima u Iranu. Tek nešto ih je stalno-naseljenih, ostali su nomadski stočari.
  • 18. Karačajci . Rusija, u Karačajevo-Čerkeškoj republici. Muslimani su. Kao i Balkarci bili su deportirani u središnju Aziju tokom rata.
  • 19. Karakalpaci. Uzbekistan.
  • 20. Karagasi (Tofalari, Sajanski Samojedi). –turcizirani Samojedi, Rusija.
  • 21. Karaim (Karaite).- Turska jezična grupa u Litvi. Njihovo porijeklo je možda židovsko.
  • 22. Karapahi (Karapakhs). Manje turkijsko pleme nastanjeno u Iranu u Horasanu i duž južne obale jezera Urmije.
  • 23. Kašgai (Qashqais).- Iran, konfederacija od nekoliko (većinom šijitskih) plemena Turaka u provinciji Fars; 250,000. Od 1960. mnogi su naseljeni po selima i gradovima.
  • 24. Kazahi (Kazaki). Kazahstan. Oni su nastali odvajanjem od Uzbeka. Sadašnji Kazahi formirali su se sredinom 15. stoljeća. Prvi vođa bio im je Khan Kasym (rvladao od 1511-23), koji je ujedinio kazačka plemena.
  • 25. Khalaj Turci. –Iran, 17,000
  • 26. Kirgizi. Kirgistan; 3,000 u Afganistanu (na Pamiru), većina 1978. pobjegla u Pakistan nakon što su sovjetske i afganske trupe upale u Wakhan. Žive u jurtama.
  • 27. Krimski Tatari.
  • 28. Kumici (Kumiki).-sjeverni Dagestan , Rusija. Potomci srednjoazijskih Kipčaka .
  • 29. Nogajci. Rusija. Crni i Bijeli. U stepama Dagestana (jedna grupa) i druga u Stavropoljskom kraju. Govore različite jezike .
  • 30. Salar Ujguri.- Kina.
  • 31. Šori (Shor).- Rusija.
  • 32. Tatari. U Tatarstanu (3,8 milijuna), Rusija. Jezik pripada grupi Kipčak. sastoje se od više velikih grupa rasipanih po Rusiji i Ukrajini.
  • 33. Turci.- Turska.
  • 34. Turki. –Kina. Ogranak Gagauza. 30 domaćinstava.
  • 35. Turkmeni (Turkomani). Tukmenistan; u Afganistanu 12 plemena, 200,000 (1990). U Iranu žive u kraju zvanom Turkoman Sahra, 250,000 (1986). -Oni su porijeklom od srednjovjekovnih Oguza čija je pradomovina bila u Mongoliji i oko jezera Bajkal, bili su konfederacija poznata kao Devet Oguz ('Nine Oguz'). Od 10. stoljeća oni se već nalaze u Kazahstanu sjeverno od Aralskog jezera. Ime im se prvi puta spominje u izvorima iz 10.tog stoljeća. Klanski vođa Seljuk osniva dinastiju i carstvo koje nosi njegovo ime a srž mu čine oni elementi Oguza što migriraju južno u Afganistan i Iran. Središte carstva bilo je u Iranu. Otuda se dijelovi Oguza šire u sadašnji Azerbajdžan i Anatoliju.
  • 36. Tuvinci ili Tuva. Rusija, 314,000 (1995), u Tuvi.
  • 37. Ujguri. Žuti (Zapadni), Istočni.
  • 38. Urumi.- Ukrajina.
  • 39. Uzbeci. Afganistan, 1.3 milijuna; Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan i manja grupa u Iranu (Horasan), u susjedstvu plemena Karapaha.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]