Spomen-park Kragujevački oktobar

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Spomen-park Kragujevački oktobar (poznat i pod imenom Spomen-park Šumarice) je posvećen streljanim građanima Kragujevca od strane Vermahta 21. 11. 1941. godine u Kragujevcu. Oko 3000 njegovih stanovnika, među kojima oko 300 učenika i petnaestoro djece od 8-12 godina je streljano u Šumaricama. Po njemačkim izvorima streljano je 2.795 osobe uključujući i oko 300 đaka.

Spomen-park je proglašen kulturnim dobrom od izuzetnog nacionalnog značaja 27. 12. 1979. godine.[1]

Osnutak[uredi - уреди | uredi izvor]

Ustanova Spomen-park " Kragujevački oktobar" osnovana je 1953. godine. Osnivanjem ustanove prostor na kome je izvršeno streljanje pretvoren je u memorijalni park koji zahvata površinu od 352 hektara . Urbanistički projekt uređenja memorijalnog parka djelo je arhitekata Mihaila Mitrovića i Radivoja Tomića .

Memorijalni park obilazi se kružnim putem, dugim oko 7 kilometara, koji posjetitelje vodi u doline Erdoglijskog i Sušičkog potoka , gdje su izvršena streljanja i gdje se nalazi trideset masovnih grobnica . Do sada je nad deset humki urađeno deset spomenika, odnosno skulptoralno-arhitektonskih cjelina .

Spomenici unutar parka[uredi - уреди | uredi izvor]

U spomen na žrtve streljanja čitav prostor Šumarica je pretvoren u spomen-park u kojem se nalazi ukupno dvanaest monumentalnih spomenika vezanih uz Kragujevački oktobar:[2]

Podignut je na mjestu gdje je 21. 10. 1941. godine u Šumaricama streljana jedina žena - Nada Naumović. Kroz čistoću obrade mramornog bloka predstavljene su figure muškarca i žene u samrtnom grču. Ženski lik, snažno izvijen unatrag, još uvijek prkosi smrti, a muški, bolno savijen u oštrom luku naprijed polako pada ka zemlji.

  • Spomenik streljanim đacima i profesorima (Prekinut let) - kipar Miodrag Živković, beton, izgrađen 1963. godine

Nalazi se na mjestu gdje je streljana najveća grupa učenika zajedno sa 18 profesora. To je grandiozna skulptura u kojoj se moćni, razgranati blok od bijelog betona preobražava u nježnu pticu slomljenih krila, prekinutu u letu. Simbolizira polet i snagu mladosti presječene u trenutku kada se spremala da se otisne u život.

  • Spomenik Otpora i slobode- kipar Ante Gržetić, bronca i beton, izgrađen 1966. godine

Ovaj rad predstavlja smrtno ranjenog čovjeka klonule glave, koji se posljednjim trzajem, napetih mišića, bori za još neki trenutak života. Ali, iznad njega se uzdiže bijeli obelisk, ko trijumf života nad smrću, a njegova apstraktna forma se na vrhu razdvaja u slovo "V" (victoria), simbol pobjede.

  • Spomenik Kristalni cvijet (Spomenik čistačima obuće) - arhitekt Nebojša Delja, beton, izgrađen 1968. godine

Pored grobnice u kojoj su sahranjeni streljani čistači obuće, Romi, dječaci od 12 do 15 godina, nalazi se spomenik "Kristalni cvet". Geometrijski svedenim formama cveta i zaobljenim čašivama simbolizira tek razvijeni pupoljak, presječen na dva dijela. Bjelina cvijeta ističe moralnu čistoću dječaka, a crne čašice, pored boje njihovog tena, asociraju na smrt i tamu podzemnog svijeta.

  • Spomenik Kameni spavač - arhitekti Gradimir i Jelica Bosnić , izgrađen 1970. godine

Među streljanim Kragujevčanima bilo je dosta ljudi iz okolnih sela i njima je posvećen spomenik "Kameni spavač". Predstavlja posebnu cjelinu u okviru Spomen-parka. Vijencem od betonskih blokova, nejednake visine i zaobljenim i masivnim mramornim skulpturama, ovaj spomenik podsjeća na seosko dvorište u kome dominiraju stogovi sijena.

Brončanim spomenikom "Sto za jednog" okrutna naredba generala Bremea je likovno uobličena kroz mrežu isprepletenih i deformiranih ljudskih tijela, čiji se oblici postupno gube i prerastaju u veliko, moćno stablo.

  • Spomen - obilježje naroda Hrvatske - kipar Vojin Bakić i arhitekti Josip i Silvana Sajsl, čelik, izgrađen 1981. godine

Spomen obilježje naroda Hrvatske "Krugovi" se sastoji od sedam međusobno povezanih čeličnih diskova i predstavlja svjetlosno središte koje objedinjuje tri grobnice. Krugovi, kao simboli savršenstva, ovdje su deformirani, čime autor pokazuje da je život na ovom mjestu 21. listopada 1941. godine bio daleko od tog savršenstva. I svaki od krugova predstavlja streljane ljude u padu.

  • Spomenik Protiv zla - kipar Miguel Romo , mramor , izgrađen 1991. godine

Spomenik "Protiv zla" je oblikovan kao kockast, kompaktan mramorni blok s uklesanim religioznim simbolima iz Apokalipse, koji govore o pravednoj kazni ili nagradi za učinjena (ne)dijela

  • Spomenik streljanim Srbima i Židovima - kipar Milorad Zorbić, mramor, izgrađen 1991. godine; izvan teritorija Spomen-parka
  • Spomenik prijateljstva - arhitekt Anton Stojku, beton, izgrađen 1994. godine
  • Skulptura Suđaje - bronca

Inspirirana je staroslovenskom mitologijom, po kojoj su Suđaje bile božanstva, tri žene, koje dolaze poslije rođenja djeteta i određuju mu sudbinu ili, kako se još nazivalo, sreću.

  • Skulptura Čovjek bez iluzija - bronca

Centralni spomenik je Spomenik streljanim đacima i profesorima, autora kipara Miodraga Živkovića. Ovaj spomenik postao je simbol Spomen-parka i grada Kragujevca.[1]

Muzej[uredi - уреди | uredi izvor]

Na ulazu u spomen-park podignuta je impozantna zgrada pomen-muzeja "21. oktobar " u čijoj je arhitekturi naglašena simbolika kragujevačke tragedije . Odsustvo otvora ( prozora ) na fasadama sugerira bezizlaz nenaoružanih ljudi ispred mitraljeskih cijevi, trideset kubusa - trideset masovnih grobnica u Spomen - parku, a providne piramide od pleksiglasa na njihovim vrhovima predstavljaju posljednji pogled žrtava uperen ka nebu . Unutar muzeja se, među ostalim, nalazi zbirka dokumenata vezanih uz masakr, kolekcija fotografija, knjižnica i čitaonica . U muzeju su postavljene i zbirke slika iz slikarske kolonije Mostovi Balkana, te zbirka slika slikara Petra Lubarde[3] i zbirka skulptura kipara Dragana Panića[4]

Foto galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]