Sabrata

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Arheološko nalazište Sabrate
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Theatre sabratha libya.jpeg
 Libija
Registriran: 1982. (6. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: -
Referenca: UNESCO

Sabrata, Sabratah ili Siburata (arap. صبراتة‎) je bila najzapadniji od tri grada Rimskog Carstva koji su se zajedno zvali Tripolitanija. Nalazi se na afričkoj obali Sredozemlja, u sjeverozapadnom kutu današnje Libije, oko 65 km zapadno od Tripolija (antička Oea). Upisan je 1982. godine UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi zbog izvanredno sačuvanih rimskih spomenika od kojih je i jedina sačuvana scena jednog rimskog teatra.

Karta Sabrate s najvažnijim znamenitostima grada

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Sabartu su vjerojatno osnovali Feničani oko 500. pne. kao trgovački postaju s lukom koja je opsluživala afričko zaleđe. Feničani su mu dali libijsko-berbersko ime Sbrt'n, što navodi na zaključak kako je na ovom mjestu bilo još starije naselje domorodaca[1].

Sabrata je postala dio kratkotrajnog numidskog kraljevstva Masinisa prije no što je romanizirana u 2. i obnovljena u 3. vijeku. Sabrata je doživjela vrhunac za vladavine Septimija Severa koji je rođen u obližnjoj Leptis Magni. Luka iz Sabrate je opsluživala Rim robama iz središnje Afrike do koje je dolazila preko grada Cydamusa (današnji Gadames).

Grad je strašno stradao u potresima u 4. vijeku od kojih je najgori bio onaj iz 365. godne. Bizantski upravitelji su ga obnovili, ali dosta skromnije. Vandali su opustošili Sabratu i srušili joj zidine 455. godine. U nekoliko stotinu godina nakon arapskog osvajanja Magreba trgovina se premjestila u druge pomorske gradove i Sabrata je ostala samo selo.

Panorama Doline arheološkog lokaliteta Sabrate
Panorama Doline arheološkog lokaliteta Sabrate

Tokom aktualnog Rata u Libiji, Sabrata je isprva bila u rukama pobunjenika, ali je od 2. 3. 2011. ponovno u rukama pro-Gadafijevih snaga. Generalna direktorica UNESCO-a, Irina Bokova, je pozvala obje strane da poštuju hašku Konvenciju o zaštiti kulturne baštine iz 1954. godine kako bi se zaštitili vrijedni spomenici u Libiji.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Podni mozaik termi na obali

Veličanstveni teatar u kojem je sačuvana jedinstvena trokatna mramorna scena pozornice potječe najvjerojatnije iz vladavine cara Komoda (161192). Teatar je imalo oko 5000 sjedala, a prednja strana pozornice (pulpitum) je bila bogato ukrašena reljefima historijskih, vjerskih i dramskih prizora u čijem središtu su bile uokvirene dvije božice koje su alegorijski predstavljale Rim i Sabratu.

Pored teatra iz 3. vijeka, Sabrata ima i brojne druge rimske spomenike poput amfiteatra koji je imao i podzemne prolaze, a tu su i Kapitolij, hramovi Liber Pater, Herkulesa, Serapisa i Izide, te Justinijanova kršćanska bazilika. Mnoge građevine i vile su bile ukrašene raskošnim podnim mozaicima, poput onih u kući Jasona Magnusa, ili u termama koje su imale pogled na morsku obalu.

U dva muzeja na lokalitetu čuvaju se iskopani spomenici poput grobnih predmeta, kovanica, porculana, feničanskih starina, rimskih skulptura i zidnih mozaika iz bizantskog perioda.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Anthony Richard Birley, Septimius Severus: the African emperor, 2002, Taylor & Francis e-Library, str. 2. ISBN 0-415-16591-1

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Koordinate: 32°47′32″N 12°29′03″E / 32.79222°N 12.48417°E / 32.79222; 12.48417