Rusko-turski rat (1568–1570)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rusko-turski rat 1568.-1570.
Segment Rusko-turskih ratova
Астрахань (Astrachan).jpg
Datum 1568. - 1570.
Lokacija Azov i Astrahan
Ishod Pobjeda Ruskog carstva priznanje aneksije Astrahana
Teritorijalne
promjene
Astrahanski kanat
Zaraćene strane
Flag of Tzar of Muscovia.svg Rusko carstvo (Moskovsko Carstvo) Ottoman flag.svg Osmansko Carstvo
Gerae-tamga.png Krimski Kanat
Komandanti i vođe
knez Petar Obolenski Mehmed-paša Sokolović
Devlet I. Geraj tatarski kan
Kasim Paša
Snage
15 000 Rusa 15 000 janjičara
2 000 spahija
nekoliko hiljada neregularnih snaga
50 000 tatara

Rusko-turski rat 1568.-1570. (ruski: Русско-турецкая война 1568. -1570.), je naziv za niz okršaja od 1568. do 1570.g. između Ruskog carstva (Moskovsko Carstvo) i Osmanskog carstva. Uzrok rata bila je aneksija Astrahanskog Kanata i grada Astrahana od strane ruskog cara Ivana Groznog, 1556. godine.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Sultan Selim II. je bio pokretač neprijateljstava sa svojim budućim sjevernim rivalom, kad je 1568. odlučio umjetnim kanalom spojiti rijeke Volgu i Don, i na taj način zaobići Astrahan[2] i tako učvrstiti svoju vlast nad crnomorskim primorjem. Zbog tog je u ljeto 1569. poslao veliku vojsku pod vodstvom Kasim Paše od 15 000 janjičara, 2 000 spahija i nekoliko hiljada asapa i akindžija, da opkoli grad Astrahan.[2] Sigurnost radova na kanalu, trebala je čuvati vojska od 50 000 Tatara, dok je osmanska flota opsjedala utvrdu Azov na ušću Dona u Azovsko more.

Osmanske snage uspjele su djelomično razoriti Astrahan, kog su sa dvije strane štitile vode Volge, ali ga nisu uspjele zauzeti.[2] Komandant Astrahana knez Petar Obolenski - pričekao je rezervne snage poslate u pomoć, nakon tog je sa svojom posadom od 15 000 ljudi, izjurio iz grada i porazio napadače, razjurio radnike i Tatare, pritom mu je pomogla oluja koja je uništila osmansku flotu.

Kraj rata i mirovni ugovor[uredi - уреди | uredi izvor]

Na početku 1570., car Ivan poslao je svog ambasadora u Istanbul i zaključio mir sa sultanom, na osnovu tog mirovnog ugovora Osmansko Carstvo je priznalo Ruskom carstvu pravo na Astrahan.[2] Ipak taj mir nije dugo potrajao, jer je već 1571. otpočeo novi Rusko-krimski rat u kom je tatarska vojska napala i spalila Moskvu.[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Astrakhan Khanate" (engleski). The Free Dictionary. http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Astrakhan+Khanate. pristupljeno 29. 05. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Ottoman-Russian War over Astrakhan, 1569" (engleski). World History at KMLA. http://www.zum.de/whkmla/military/16cen/astrakhan1569.html. pristupljeno 29. 05. 2012. 
  3. "Russo-Crimean Wars" (engleski). The Free Dictionary. http://encyclopedia.thefreedictionary.com/Russo-Crimean+Wars. pristupljeno 29. 05. 2012. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]