Rusko-turski rat (1686–1700)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Rusko-turski ratovi
Azov.jpg
Datum 1686. - 1700.
Lokacija Krim, Azov
Ishod Pobjeda Rusije (Turska je morala priznati Rusiji vlast nad Azovom i nad utvrdom Taganrog)
Zaraćene strane
Flag of Russia.svg Rusko Carstvo
Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg Austrija
Chorągiew królewska króla Zygmunta III Wazy.svg Poljsko-Litavska Unija
Ottoman flag.svg Osmansko Carstvo
Gerae-tamga.png Krimski Kanat

Rusko-turski rat 1686.-1700. bio je samo jedan od niza zajedničkih evropskih vojnih kampanja protiv Osmansko carstva; taj veliki vojni sukob poznat je Veliki turski rat.

Tok rata[uredi - уреди | uredi izvor]

Rat je otpočeo kad se Carska Rusija pridružila evropskoj anti-turskoj koaliciji poznatoj kao Sveta liga, koju su 1686. osnovali Sveto Rimsko Carstvo (Austrija), Poljsko-Litavska Unija i Mletačka Republika. Za vrijeme tog rata, ruska vojska izvela je dvije velike ofenzive na osmanski teritorij – Krimske ofanzive (1687. i 1689.) i Azovske ofenzive ( 1695.-1696.) koje je uspješno završila.[1]

Završetak[uredi - уреди | uredi izvor]

Dok se Carska Rusija pripremala za nastavak rata sa Švedskom i Osmanskim carstvom, ostale članice Svete lige potpisale su 1699. Mir u Srijemskim Karlovcima s Osmanskim carstvom. Nakon tog su i Rusi 1700. potpisali Mirovni ugovor s Osmanskim carstvom u Istanbulu, i time je završio rat.[1] Na osnovu tog ugovora Rusi su dobili Azov i važnu utvrdu Taganrog pored ušća Dona u Azovsko more.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]