Prefektura Lasiti

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prefektura Lasiti
Νομός Λασιθίου
Položaj Prefekture Lasiti u Grčkoj
 
Periferija Lasiti
Sedište Agios Nikolaos
Stanovništvo 77.917 (2005.)
na 41. mestu
Površina 1.823 km² na 36. mestu
Gustina naseljenosti 42,7/km²
Broj provincija 4
Broj opština 8
Broj naselja
Poštanski fah 72x xx
Oblasna oznaka 284x0
Auto oznaka ΑΝ
ISO 3166-2 šifra GR-92
Veb stranica www.lassithi.gr


Prefektura Lasiti (gr: Νομός Λασιθίου - Nomos Lasithi) je oblast u istočnom delu ostrva Krit, koje se većim delom preklapa sa Krit na jugu Grčke. Središte Prefekture Lasiti je grad Agios Nikolaos. Ova prefektura se često u svakodnevnom govoru naziva "Istočnim Kritom".

Geografske odlike[uredi - уреди | uredi izvor]

Prefektura Lasiti je sa istoka, juga i severa okružena morem, dok se sa zapada graniči se sa prefekturom Iraklion. Najveći deo prefekture je izrazito brdovit i nepogodan za poljoprivredu. Ovo glavni razlog što je sve do danas ostalo mnogo očuvanih prirodnih ("divljih") mesta u prefekturi, koja su danas privlačna za turiste.

U području prefekture Lasiti dominira izrazita sredozemna klima.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveći deo stanovništva su etnički Grci, a poslednjih decenija javljaju se i nekadašnji turisti kao novi stanovnici. Prefektura Lasiti spada u prefekture sa rastom stanovništva zahvaljujući naglom razvoju turizma i pomorstva poslednjih decenija.

  • 1991. g.: 70.762 st., gustina: 38,82 st./km²
  • 2001. g.: 76.318 st., gustina: 41,77 st./km²

Za razliku od većine drugih prefektura u Grčkoj prefektura Lasiti nema dominantno mesto, mada je upravno središte Agios Nikolaos najveći grad. U njemu živi tek 1/4 stanovništva (malo za grčke uslove). Spram toga prefektura ima još 3 grada ne toliko manja od sedišta prefekture. To su: Jerapetra, Sitija i Neapoli. Jerapetra je tek nešto manja od Agios Nikolaosa.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

U okviru područja prefeture Lasiti nalazi se niz praistorijskih i antičkih arheoloških lokaliteta, od kojih su najznačajniji oni iz vremena Minojske civilizacije.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]