Paragvaj – razlika između verzija
m r2.7.1) (robot Dodaje: su:Paraguay |
m r2.7.1) (robot Dodaje: roa-rup:Paraguay |
||
Red 174: | Red 174: | ||
[[rm:Paraguay]] |
[[rm:Paraguay]] |
||
[[ro:Paraguay]] |
[[ro:Paraguay]] |
||
[[roa-rup:Paraguay]] |
|||
[[ru:Парагвай]] |
[[ru:Парагвай]] |
||
[[rw:Paragwe]] |
[[rw:Paragwe]] |
Verzija na datum 23 januar 2012 u 04:13
Republika Paragvaj República del Paraguay Tetã Paraguáipe |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: Paz y justicia (španjoslski: Mir i pravda) |
||||||
Državna himna: "Paraguayos, República o Muerte" | ||||||
Glavni grad | Asunción | |||||
Službeni jezici | španjolski i guaranski | |||||
Vođe | ||||||
- | Predsjednik | Nicanor Duarte Frutos | ||||
Uspostava | Od Španjolske 15. svibnja 1811. | |||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 406,750 km2 (58.) | ||||
- | Voda (%) | 2,3 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Popis iz 2004 | 6.191.368 (100.) | ||||
- | Gustoća | 15/km2 | ||||
Valuta | guaraní | |||||
Vremenska zona | -4 | |||||
Pozivni broj | 595 | |||||
Web domena | .py | |||||
1 izvan upotrebe |
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.
Zemljopis
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.
Povijest
Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.
Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.
Stanovništvo
Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.
Gospodarstvo
Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.