Vincent van Gogh – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
HRoestBot (razgovor | doprinos)
3.984 izmene
m r2.6.5) (robot Dodaje: kl:Vincent van Gogh
dodatak s hr.wiki
Red 1: Red 1:
{{Likovni umjetnik
[[Datoteka:Van_Gogh_self_portrait_as_an_artist.jpg|right|thumb]]
⚫
|ime =Vincent van Gogh
'''Vincent van Gogh''' ([[30.3.]] [[1853]]. - [[29.7.]] [[1890]].) je [[nizozemska|nizozemski]] [[Slikarstvo|slikar]] koji se smatra jednom od najvećih ličnosti u historiji evropske umjetnosti, ali i klasičnim primjerom neshvaćenog umjetnika. U posljednjih deset godina života je izradio 900 slika i 1100 crteža, ali nijedan od njih nije bio poznat sve do trenutka kada je, mučen duševnom bolešću, počinio samoubojstvo. Nakon smrti su mu slike postale poznate i cijenjene, da bi danas postizale rekordne cijene na aukcijama.
|period = [[postimpresionizam]]
|slika =SelbstPortrait VG2.jpg
|veličina =
|opis =
|rođenje = [[30. ožujka]] [[1853]].<br><small>[[Zundert]], [[Nizozemska]]</small>
|smrt =[[29. srpnja]] [[1890]].<br><small>[[Anvers-sur-Oise]], [[Francuska]]</small>
|vrsta = [[slikarstvo]], grafika, crtanje
|praksa =
|utjecao = [[fovizam|foviste]], [[njemački ekspresionizam|njemačke ekspresioniste]]
|utjecali =
|djela = ''[[Zvjezdana noć]]''<br>''[[Portret Dr. Gacheta]]''<br>''[[Irisi]]''<br>''[[Suncokreti]]''
|potpis =Vincent van Gogh signature.png
}}
'''Vincent van Gogh''' (Zundert, [[30. ožujka]] [[1853]]. - Anvers-sur-Oise, [[29. srpnja]] [[1890]].), nizozemski slikar, grafičar i crtač


== Životopis ==
Vincent van Gogh rođen je 30.03.1853. godine u Zundertu, Holandija. Odrastao je uz oca sveštenika Theodorusa, majku Anu Corneliu i tri sestre Ana, Elizabeth i Willemin i dva brata Cor i Theo za koga je bio posebno vezan.Van Gogovi su bili najveća porodica trgovaca umjetničkim djelima i zahvaljujući stricu Vinsent je sa 22 godine postao trgovac reprodukcijama sa platom od 5 funti mjesečno u Londonu. Posao trgovca lošim djelima nije ga mogao održati, stoga je napustio Goupilov muzej gdje je radio, predavao neko vrijeme kao učitelj. U to vrijeme ljudi su ga opisali kao mrzovoljnog, ekscentričnog čovjeka koji se drži dalje od društva


Sedam je godina proživio kao namještenik u [[Haag|Haagu]], a zatim je poslan u podružnicu Goupila u [[London]] ([[1873]]-[[1876|76]]). U toj je trgovini slika dobio ne samo uvid u slikarstvo, već se i sam zainteresirao za slikanje te nastojao postati slikar. Prvi Van Goghovi crteži nastaju pod utjecajem idealista [[Jean-François Millet|Milleta]] u [[Belgija|Belgiji]]. [[1881]]. upoznaje se sa slikarom [[Anton Mauve|Mauveom]], a taj ga poznati slikar bodri, upućuje i prvi mu daje savjete kako bi trebao postupiti likovnim rješavanjima.
Proveo je neko vrijeme kod roditelja Egen, a zatim se zaputio u Amsterdam u namjeri da se školuje za sveštenika, po očevoj želji. Napustio je skupe studije i stupio u školu Odbora za evangelizam. Izbacili su ga iz pastorske škole jer nije mogao da se prilagodi pedantnosti i praznini savremene teologije. Na savjet prečasnoga Pitersena, odlučio se na odlazak u Borinage, rudarsko naselje na sjeveru Holandije. Prizor koji ga je tamo dočekao nije bio nimalo ugodan. Ljudi na rubu egzistencije, boreći se između gladi, bolesti, zime i smrti u rudnicima. Posvetio se sav radu nastojeći da na sve moguće načine pomogne tim ljudima. takav kakav je bio sa osjećanjima dubokim i snažnim saosjećao je sa bijednim životom rudara, a takav mučan život nije mu činio dobro: fizički je propadao, živci su mu popuštali, da bi pobijeđen bezizlažnošću piolažajem u kom se nalaze rudari izgubio vjeru u Boga. Razočaran tu je započeo svoje prve crteže. Crtajući ugljem rudare njihove žene i djecu. U to vrijeme ga je posjetiop njegov mlađi brat Teo, tada je sklopljen "ugovor" između braće: Vinsent će slikati, a Teo će mu obezbjediti sredstva za život i rad sve do momenta kad se Vinsent bude mogao sam izdržavati slikajući, a dotad će mu Vinsent slati sve što naslika. Sa svojim rođakom poznatim slikarom Antonom Movom se našao u Hagu, gdje je i započeo svoje dugogodišnje usavršavanje. Za svo vrijeme njegovog mukotrpnog života i rada nikada nije izostala pomoć i podrška od Tea. Vraća se sa roditeljima u Hajnen, neumorno radi i tamo upoznaje Margot Begeman, jedinu ženu koja ga je voljela iskreno i bez rezerve, i koja je sama sebi oduzela život kad joj je bilo zabranjeno da se uda za Vinsenta.
Nakon kratkog boravka u Haagu odlazi u Brabant. U njegovom se likovnom izrazu tada počinje sve više i sve jasnije stavljati značajna crta humanitarne zanesenosti. Gogh se strastveno obraća prikazivanju života seljaka i radnika, koji se pate i muče na svojoj zemlji, da bi joj u svojoj bijedi istrgli nasušni hljeb. U tome razdoblju radi tamne male [[slika|slike]], gotovo sve u crnom. Te su slike blijede, izražajne, a uz to brutalne do [[karikatura|karikature]]. Svi su ti likovi sumorni, i oni nacrtani i oni naslikani. Slikala ih je i crtala svijest osjetljive ćudi, koja je u životu od rana osjećala izolaciju i tjeskobu i redom proživljavala krize. Usred svih tih kriza i protuslovlja odlučuje se Gogh uporno i upravo strastveno za [[slikarstvo]].
Van Gogh čitavo vrijeme strastveno crta kao fanatični autodidakt koji istovremeno i traži i prima savjete sa svih strana. Štoviše, tri mjeseca boravi na akademiji u [[Antwerpen]]u, da bi nadoknadio svoje nedostatke u crtanju. No njegova ga je nemirna priroda tjerala u [[Pariz]], kamo ga je zvao brat Théo. Početkom [[1886]]. dolazi u Pariz i postaje đak [[Fernand Cormon|Cormonov]], te u ove četiri godine do smrti Van Gogh doživljuje svoju veliku evoluciju. Već [[1887]]. njegova se paleta radikalno mijenja: prema prijašnjem sumornom načinu čini se ta promjena kao regeneracija. Očituju se značajke arabeske u svježim otvorenim [[boja]]ma, forma postaje dekorativna uz potcrtani [[grafizam]]. Van Gogh traži sintezu u pojednostavljenju. Novi se način Van Goghov ispoljava sve jače i snažnije: isključuju se sjene i svaka modelacija. On primjenjuje čistu otvorenu skalu boja, a oblike konturira tamnom bojom.
[[1888]]. izbacuje gotovo sliku za slikom. Uz to su se njegove boje pod [[Mediteran|mediteranskim]] nebom zažarile, zasjale i zablistale kao da je u njima iskričavo svjetlo samoga Sunca. Van Gogh slikao je i samo Sunce u punom žaru.


[[Datoteka:Paul Gauguin 104.jpg|mini|Gauguinov portret Van Gogha]]
[[Paul Gauguin|Gauguin]] je stigao u [[Arles]] na poziv van Gogha, da bi se oživotvorio dugogodišnji san mnogih slikara o tome, kako bi se okupili na zajedničkom radu vani u prirodi. Vrlo brzo se pokazalo, da između njih postoje nepremostive suprotnosti: došlo je tako daleko, da je jedne noći u diskusiji Van Gogh u svom neuravnoteženom stanju navalio na Gauguina da ga zakolje. Dostajao je samo jedan Gauguinov pogled, da se Van Gogh osvijesti i da namah sam sebe kazni. Reže britvom vlastito uho i odnosi ga bludnicama u javnu kuću, te pada u težak i bolan grč epileptika. Gauguin odlazi u Pariz, a Van Gogh u psihijatrijsku bolnicu. Svjestan je da je u ludnici, ali između pojedinih nastupa strastveno radi - njegove boje kao da su dobile još više na [[intenzitet]]u. Bez predaha slika i crta, grčevito radi. Radi manijakalno, suludo, divlje. Radom nastoji nadbiti i samo ludilo, te svoje krize što se periodički ponavljaju. Kod njega se izmjenjuju časovi [[lucidnost]]i s teškim klonućima.


[[Datoteka:VanGogh-starry night.jpg|mini|''[[Zvjezdana noć]]'', 1889. g.]]
Poslije toga on odlazi u Pariz gdje upoznaje: Tuluz-Lotreka, Žorža Seroa, Pola Gogena i Sezana. U Parizu niko nije htio njegove slike, ipak imao je uvjek snage i vjere u sebe da slika.Iz Pariza odlazi u Arl gdje je našao nadahnuće za svoje slike, a tu mu se pridružuje Gogen.U to vrijeme započinju njegove duševne krize, i u jednom od takvih nastupa, poslije svađe sa Gogenom, odrezao je sam sebi uvo. Videći da je njegovo duševno stanje teško brat Teo ga šalje u bolnici za duševne bolesti u San Remiu. Nakon što se oporavio otputovao je u Auvres kod dr. Gašea koji ga je ugostio. Za vrijeme jedne od svojih kriza puca sebi u bok i podliježe ranama. Sahranjen je s bratom Teom na groblju 1890.
[[8. svibnja]] [[1889]]. dolazi u [[Saint-Rémy-de-Provence]] u [[Provansa|Provansi]] na bolničko liječenje. Tamo je počeo slikati [[čempres]]e i [[Maslina|masline]], a nastala je još jedna čuvena slika ''[[Zvjezdana noć]]''. Svom je bratu Théu napisao: {{citat|Vječno je pitanje, je li nam dano da prije smrti spoznamo samo jednu hemisferu. Što se mene tiče, odgovora nema, ali zvijezde me uvijek potiču na razmišljanje.}}
Godine [[1890]]. seli se u [[Auvers-sur-Oise]] na liječenje kod dr. Paula Gacheta kako bi bio bliže svom bratu. Prvi dojam Van Gogha o dr. Gachetu bio je: "mislim da je bolesniji od mene, ili možemo reći jednako". Dr. Gachet je Van Gogha pretpostavlja se liječio biljkom [[Digitalis purpurea|crvenim naprstkom]], s kojom je Van Gogh i naslikao liječnika, a danas se smatra da je ta [[biljka]] možda i djelovala na slikarevu percepciju [[Žuto|žute]] boje, s obzirom da pacijenti koji se njome liječe vide sve oko sebe žućkasto. Osim toga sumnja se također da su ga mučile [[shizofrenija]] i [[bipolarni poremećaj|manična depresija]], koje također utječu na percepciju stvarnosti i raspoloženje.


Vjerojatno je jedna od posljednih njegovih slika što ih je naslikao ''Pšenična polja s vranama'' ili ''Žitno polje s gavranima''. U 37. godini, [[27. srpnja]], depresivan, uznemiren, u trenutku paničnog predosjećaja strave pred novim nastupom hvata [[revolver]]. U polju kraj puta naslanja se na deblo koje je slikao i odapinje oružje. Umire nakon dva dana u svom krevetu. Pokopan je u [[Auvers-sur-Oise]]u uz svog brata Théa koji je preminuo 6 mjeseci kasnije.
[[Datoteka:Grave of Vincent van Gogh.jpg|mini|Grob Vincenta i Thea van Gogha]]


== Utjecaj ==
⚫
{{Commons|Vincent van Gogh}}
Van Gogh je prethodnik čitavog europskog [[ekspresionizam|ekspresionizma]] po tome, što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih [[umjetnik]]a, koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intezivniju izražajnost. Svaki je njegov [[autoportret]] dio njegove [[autobiografija|autobiografije]] i u njima se odrazuje [[drama]] njegove životne putanje. Njegov je utjecaj nadasve velik u čitavom svjetskom slikarstvu. Ostavio je velik [[opus]] (850 slika i više od 900 crteža i [[akvarel]]a) razasut po mnogim galerijama [[Europa|Europe]] i [[Amerika|Amerike]].
== Najpoznatija dela ==

* ''Ljudi koji jedu krompir'' ([[1885]])
== Van Goghove najskuplje slike ==
* ''Suncokreti'' ([[1888]])

* ''Žitno polje i čempresi''
<gallery>
[[Datoteka:Vincent van Gogh (1853-1890) - Wheat Field with Crows (1890).jpg|thumb|center|650px|Žitno polje sa vranama: 1890]]
Datoteka:Vincent Willem van Gogh 128.jpg|[[30. ožujka]] [[1987]]. godine slika iz serije ''[[Suncokreti]]'' prodana je u [[London]]u [[japan]]skoj tvrtki Yasuda Comp. za 24,75 milijuna [[Britanska funta|funti]].
{{biog-stub}}
Datoteka:VanGoghIrises2.jpg|[[11. studenog]] [[1987]]. g. sliku ''[[Irisi]]'' kupio je [[Australija|australski]] biznismen Alan Bond kod Sothebyja u New Yorku za 53,9 milijuna dolara.
⚫
=== Weblinks ===
Datoteka:Portrait of Dr. Gachet.jpg|[[15. svibnja]] [[1990]]. g. sliku ''[[Portret Dr. Gacheta]]'' kupio je [[japan]]ski biznismen Ryoei Saito u New Yorku za 82,5 milijuna dolara.
⚫
* [http://www.vangoghmuseum.nl/ '''Van Gogh Museum, Amsterdam''' ]
Datoteka:Vincent Willem van Gogh 049.jpg|[[1993]]. godine slika ''[[Žitno polje s čempresima]]'' prodana je Waltera Annenbergu, [[SAD|američkom]] izdavaču za 57 milijuna [[dolar]]a.
⚫
* [http://www.vggallery.com/ '''The Complete Works of Vincent van Gogh''' ]
Datoteka:Vincent Willem van Gogh 102.jpg|[[19. studenog]] [[1998]]. g. slika ''[[Autoportret bez brade]]'' (''Portrait de l'artiste sans barbe'') prodana je u [[New York]]u za 71,5 milijuna dolara.
</gallery>

== Vanjske poveznice ==

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Vincent van Gogh
|commonscat = Vincent van Gogh
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

⚫
=== Muzeji ===

⚫
*[http://www.vangoghmuseum.nl/ Muzej Van Gogh, Amsterdam]

=== Djela ===
⚫
*[http://www.vggallery.com/ Kompletna djela Vincenta van Gogha]


{{Lifetime|1853|1890|Van Gogh, Vincent}}
{{Lifetime|1853|1890|Van Gogh, Vincent}}


[[Kategorija:Nizozemski slikari]]
[[Kategorija:Nizozemski slikari]]
[[Kategorija:Slikari postimpresionizma]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-G|OGH, Vincent]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-G|OGH, Vincent]]


{{Link FA|ca}}
{{Link FA|fr}}
{{Link FA|fr}}
{{Link FA|pl}}
{{Link FA|vi}}
{{Link FA|vi}}

<!--interwiki-->



[[af:Vincent van Gogh]]
[[af:Vincent van Gogh]]

Verzija na datum 17 oktobar 2011 u 09:58

Vincent van Gogh
postimpresionizam
Vincent van Gogh
Rođenje 30. ožujka 1853.
Zundert, Nizozemska
Smrt 29. srpnja 1890.
Anvers-sur-Oise, Francuska
Vrsta umjetnosti slikarstvo, grafika, crtanje
Utjecao foviste, njemačke ekspresioniste
Poznata djela Zvjezdana noć
Portret Dr. Gacheta
Irisi
Suncokreti
Potpis

Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. - Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemski slikar, grafičar i crtač

Životopis

Sedam je godina proživio kao namještenik u Haagu, a zatim je poslan u podružnicu Goupila u London (1873-76). U toj je trgovini slika dobio ne samo uvid u slikarstvo, već se i sam zainteresirao za slikanje te nastojao postati slikar. Prvi Van Goghovi crteži nastaju pod utjecajem idealista Milleta u Belgiji. 1881. upoznaje se sa slikarom Mauveom, a taj ga poznati slikar bodri, upućuje i prvi mu daje savjete kako bi trebao postupiti likovnim rješavanjima. Nakon kratkog boravka u Haagu odlazi u Brabant. U njegovom se likovnom izrazu tada počinje sve više i sve jasnije stavljati značajna crta humanitarne zanesenosti. Gogh se strastveno obraća prikazivanju života seljaka i radnika, koji se pate i muče na svojoj zemlji, da bi joj u svojoj bijedi istrgli nasušni hljeb. U tome razdoblju radi tamne male slike, gotovo sve u crnom. Te su slike blijede, izražajne, a uz to brutalne do karikature. Svi su ti likovi sumorni, i oni nacrtani i oni naslikani. Slikala ih je i crtala svijest osjetljive ćudi, koja je u životu od rana osjećala izolaciju i tjeskobu i redom proživljavala krize. Usred svih tih kriza i protuslovlja odlučuje se Gogh uporno i upravo strastveno za slikarstvo. Van Gogh čitavo vrijeme strastveno crta kao fanatični autodidakt koji istovremeno i traži i prima savjete sa svih strana. Štoviše, tri mjeseca boravi na akademiji u Antwerpenu, da bi nadoknadio svoje nedostatke u crtanju. No njegova ga je nemirna priroda tjerala u Pariz, kamo ga je zvao brat Théo. Početkom 1886. dolazi u Pariz i postaje đak Cormonov, te u ove četiri godine do smrti Van Gogh doživljuje svoju veliku evoluciju. Već 1887. njegova se paleta radikalno mijenja: prema prijašnjem sumornom načinu čini se ta promjena kao regeneracija. Očituju se značajke arabeske u svježim otvorenim bojama, forma postaje dekorativna uz potcrtani grafizam. Van Gogh traži sintezu u pojednostavljenju. Novi se način Van Goghov ispoljava sve jače i snažnije: isključuju se sjene i svaka modelacija. On primjenjuje čistu otvorenu skalu boja, a oblike konturira tamnom bojom. 1888. izbacuje gotovo sliku za slikom. Uz to su se njegove boje pod mediteranskim nebom zažarile, zasjale i zablistale kao da je u njima iskričavo svjetlo samoga Sunca. Van Gogh slikao je i samo Sunce u punom žaru.

Gauguinov portret Van Gogha

Gauguin je stigao u Arles na poziv van Gogha, da bi se oživotvorio dugogodišnji san mnogih slikara o tome, kako bi se okupili na zajedničkom radu vani u prirodi. Vrlo brzo se pokazalo, da između njih postoje nepremostive suprotnosti: došlo je tako daleko, da je jedne noći u diskusiji Van Gogh u svom neuravnoteženom stanju navalio na Gauguina da ga zakolje. Dostajao je samo jedan Gauguinov pogled, da se Van Gogh osvijesti i da namah sam sebe kazni. Reže britvom vlastito uho i odnosi ga bludnicama u javnu kuću, te pada u težak i bolan grč epileptika. Gauguin odlazi u Pariz, a Van Gogh u psihijatrijsku bolnicu. Svjestan je da je u ludnici, ali između pojedinih nastupa strastveno radi - njegove boje kao da su dobile još više na intenzitetu. Bez predaha slika i crta, grčevito radi. Radi manijakalno, suludo, divlje. Radom nastoji nadbiti i samo ludilo, te svoje krize što se periodički ponavljaju. Kod njega se izmjenjuju časovi lucidnosti s teškim klonućima.

Zvjezdana noć, 1889. g.

8. svibnja 1889. dolazi u Saint-Rémy-de-Provence u Provansi na bolničko liječenje. Tamo je počeo slikati čemprese i masline, a nastala je još jedna čuvena slika Zvjezdana noć. Svom je bratu Théu napisao:

Vječno je pitanje, je li nam dano da prije smrti spoznamo samo jednu hemisferu. Što se mene tiče, odgovora nema, ali zvijezde me uvijek potiču na razmišljanje.

Godine 1890. seli se u Auvers-sur-Oise na liječenje kod dr. Paula Gacheta kako bi bio bliže svom bratu. Prvi dojam Van Gogha o dr. Gachetu bio je: "mislim da je bolesniji od mene, ili možemo reći jednako". Dr. Gachet je Van Gogha pretpostavlja se liječio biljkom crvenim naprstkom, s kojom je Van Gogh i naslikao liječnika, a danas se smatra da je ta biljka možda i djelovala na slikarevu percepciju žute boje, s obzirom da pacijenti koji se njome liječe vide sve oko sebe žućkasto. Osim toga sumnja se također da su ga mučile shizofrenija i manična depresija, koje također utječu na percepciju stvarnosti i raspoloženje.

Vjerojatno je jedna od posljednih njegovih slika što ih je naslikao Pšenična polja s vranama ili Žitno polje s gavranima. U 37. godini, 27. srpnja, depresivan, uznemiren, u trenutku paničnog predosjećaja strave pred novim nastupom hvata revolver. U polju kraj puta naslanja se na deblo koje je slikao i odapinje oružje. Umire nakon dva dana u svom krevetu. Pokopan je u Auvers-sur-Oiseu uz svog brata Théa koji je preminuo 6 mjeseci kasnije.

Grob Vincenta i Thea van Gogha

Utjecaj

Van Gogh je prethodnik čitavog europskog ekspresionizma po tome, što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intezivniju izražajnost. Svaki je njegov autoportret dio njegove autobiografije i u njima se odrazuje drama njegove životne putanje. Njegov je utjecaj nadasve velik u čitavom svjetskom slikarstvu. Ostavio je velik opus (850 slika i više od 900 crteža i akvarela) razasut po mnogim galerijama Europe i Amerike.

Van Goghove najskuplje slike

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Vincent van Gogh
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Vincent van Gogh

Muzeji

Djela

Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Vincent_van_Gogh&oldid=868508