Urbino – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Legobot (razgovor | doprinos)
53.537 izmena
m Bot: Migrating 52 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q2759 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 35: Red 35:
==Povijest==
==Povijest==


Urbino su osnovali [[Umbri]] u predrimskom razdoblju. Nalazio se u posjedu [[Etruščani|Etruščana]], [[Kelti|Kelta]] i [[Gali|Gala]]. Pod vlast [[Rimska Republika|Rima]] dolazi u [[3. stoljeće pne.|3. st. pne.]]
Urbino su osnovali [[Umbri]] u predrimskom razdoblju. Nalazio se u posjedu [[Etrurci|Etruščana]], [[Kelti|Kelta]] i [[Gali|Gala]]. Pod vlast [[Rimska Republika|Rima]] dolazi u [[3. vijek pne.|3. st. pne.]]


Skromni rimski gradić ''Urvinum Mataurense'' ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tijekom [[Gotski ratovi|Gotskih ratova]] u 6. stoljeću kada ga je 538. osvojio rimski general [[Belisarius]]<ref>Kojeg ćesto navodi povjesničar [[Prokopije]]</ref> od [[Ostrogoti|Ostrogota]].
Skromni rimski gradić ''Urvinum Mataurense'' ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tijekom [[Gotski rat (razvrstavanje)|Gotskih ratova]] u 6. stoljeću kada ga je 538. osvojio rimski general [[Velizar|Belisarius]]<ref>Kojeg ćesto navodi povjesničar [[Prokopije]]</ref> od [[Ostrogoti|Ostrogota]].


[[Datoteka:Pianta Urbino (Tommaso Luci 1689).jpg|thumb|220px|lijevo|<center>Urbino 1689. god.<center>]]
[[Datoteka:Pianta Urbino (Tommaso Luci 1689).jpg|thumb|220px|lijevo|<center>Urbino 1689. god.<center>]]
Red 43: Red 43:
Urbino dolazi u vlasništvo [[Katolička crkva|Crkve]] u 9. stoljeću ([[Pipin Mali]]), a u vlasništvo obitelji Montefeltro u 12. stoljeću. Postaje glavni grad [[Vojvodstvo Urbino|vojvodstva Urbino]] (1474.-1616.) za kojega doživljava procvat. Najslavniji iz obitelji Montefeltro je bio [[Federico III. Montefeltro|Federico III.]], vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan [[kondotjer]], vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je [[Piero della Francesca]] pisao znanstvena djela o perspektivi, a [[Francesco di Giorgio Martini]] napisao svoj ''Trattato di architettura'' ("Traktat o arhitekturi") dok je [[Rafael]]ov otac, [[Giovanni Santi]], napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu ''Il Cortegiano'' ("Knjiga dvorjanina", [[Baldassare Castiglione]]), postavio standarde modernog europskog "[[dvor]]skog gospodara".
Urbino dolazi u vlasništvo [[Katolička crkva|Crkve]] u 9. stoljeću ([[Pipin Mali]]), a u vlasništvo obitelji Montefeltro u 12. stoljeću. Postaje glavni grad [[Vojvodstvo Urbino|vojvodstva Urbino]] (1474.-1616.) za kojega doživljava procvat. Najslavniji iz obitelji Montefeltro je bio [[Federico III. Montefeltro|Federico III.]], vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan [[kondotjer]], vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je [[Piero della Francesca]] pisao znanstvena djela o perspektivi, a [[Francesco di Giorgio Martini]] napisao svoj ''Trattato di architettura'' ("Traktat o arhitekturi") dok je [[Rafael]]ov otac, [[Giovanni Santi]], napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu ''Il Cortegiano'' ("Knjiga dvorjanina", [[Baldassare Castiglione]]), postavio standarde modernog europskog "[[dvor]]skog gospodara".


Od [[1626.]] do [[1860.]] je u vlasništvu [[papa]] (prvi [[Urban VIII.]]) kada postaje dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].
Od [[1626|1626.]] do [[1860|1860.]] je u vlasništvu [[papa]] (prvi [[Urban VIII.]]) kada postaje dio [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]].


==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
Red 50: Red 50:
[[Datoteka:Urbino-palazzo ducale02.jpg|thumb|200px|<center>Renesansni [[atrij]] Duždeve palače<center>]]
[[Datoteka:Urbino-palazzo ducale02.jpg|thumb|200px|<center>Renesansni [[atrij]] Duždeve palače<center>]]


Staro središte Urbina je od [[1998.]] godine upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].
Staro središte Urbina je od [[1998|1998.]] godine upisano na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]].


Vodeća atrakcija Urbina je ''Duždeva palača'' (''Palazzo Ducale'') iz 15. stoljeća u kojoj je danas muzej ''Galleria Nazionale delle Marche'' s jednom od najvažnijih kolekcija [[renesansa|renesansnih]] [[slika]] na svijetu. Ova palača vojvode [[Federico de Montefeltro|Federica de Montefeltra]] (građena od [[1466.]] do [[1472.]]), velikog [[humanizam|humanista]] i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu [[renesansa|renesansne]] arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo [[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhitekt]]a [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]]. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi ([[Raffael|Raffaelov]] otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih ''[[palača Medici-Riccardi]]'' ([[Michelozzo]]) i ''[[Palača Ruccelai]]'' (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.
Vodeća atrakcija Urbina je ''Duždeva palača'' (''Palazzo Ducale'') iz 15. stoljeća u kojoj je danas muzej ''Galleria Nazionale delle Marche'' s jednom od najvažnijih kolekcija [[renesansa|renesansnih]] [[slika]] na svijetu. Ova palača vojvode [[Federico de Montefeltro|Federica de Montefeltra]] (građena od [[1466|1466.]] do [[1472|1472.]]), velikog [[humanizam|humanista]] i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu [[renesansa|renesansne]] arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo [[Dalmacija|dalmatinskog]] [[arhitekt]]a [[Lucijan Vranjanin|Lucijana Vranjanina]]. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi ([[Rafael|Raffaelov]] otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih ''[[palača Medici-Riccardi]]'' ([[Michelozzo]]) i ''[[Palača Ruccelai]]'' (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.


''Utvrdu Albornoz'' (lokalno znana kao ''La Fortezza''), izgradio je papinski [[legat]] Gil de Albornoz u 14. stoljeću<ref>Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[http://www.urbinonet.net/cultura_turismo_monumenti.htm]</ref>. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.
''Utvrdu Albornoz'' (lokalno znana kao ''La Fortezza''), izgradio je papinski [[legat]] Gil de Albornoz u 14. stoljeću<ref>Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[http://www.urbinonet.net/cultura_turismo_monumenti.htm]</ref>. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.


Tu se nalaze i palače: Albani ''(Palazzo Albani)'' iz 17. stoljeća, Palača Odasi ''(Palazzo Odasi)'' i palača Passionei ''(Palazzo Passionei)'', ali i [[Sveučilište]] (osnovano [[1506.]] godine), te [[Rafael]]ova kuća i spomenik iz [[1897.]] godine.
Tu se nalaze i palače: Albani ''(Palazzo Albani)'' iz 17. stoljeća, Palača Odasi ''(Palazzo Odasi)'' i palača Passionei ''(Palazzo Passionei)'', ali i [[Univerzitet|Sveučilište]] (osnovano [[1506|1506.]] godine), te [[Rafael]]ova kuća i spomenik iz [[1897|1897.]] godine.


=== Crkve ===
=== Crkve ===
Red 62: Red 62:
[[Datoteka:Chiesa San Bernardino (Urbino).jpg|thumb|200px|<center>Crkva sv. Bernardino u okolici Urbina.<center>]]
[[Datoteka:Chiesa San Bernardino (Urbino).jpg|thumb|200px|<center>Crkva sv. Bernardino u okolici Urbina.<center>]]


* ''Katedrala (Duomo)'' iz 15. st. (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt [[Francesco di Giorgio Martini]], koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena [[1604.]] godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila [[neoklasicizam|neoklasicistički]] oblik zahvaljujući arhitektu [[Giuseppe Valadier]]. [[Kupola]] je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (''Sveti Sebastijan'' iz 1557. god., ''Uznesenje'' [[Carlo Maratta|C. Maratte]] iz 1701. god., i slavna ''Posljednja večera'' [[Federico Barocci|F. Baroccija]] iz 1607. god.).
* ''Katedrala (Duomo)'' iz 15. st. (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt [[Francesco di Giorgio Martini]], koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena [[1604|1604.]] godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila [[neoklasicizam|neoklasicistički]] oblik zahvaljujući arhitektu [[Giuseppe Valadier]]. [[Kupola]] je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (''Sveti Sebastijan'' iz 1557. god., ''Uznesenje'' [[Carlo Maratta|C. Maratte]] iz 1701. god., i slavna ''Posljednja večera'' [[Federico Barocci|F. Baroccija]] iz 1607. god.).
* Crkva Svetog Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') s freskama [[Lorenzo Salimbeni|L. Salimbenija]] od Sanseverina.
* Crkva Svetog Ivana Krstitelja (''San Giovanni Battista'') s freskama [[Lorenzo Salimbeni|L. Salimbenija]] od Sanseverina.
* ''Sant' Agostino'', [[Romanička arhitektura|romanička crkva]] iz 13. stoljeća je promijenjena tijekom stoljeća. Tako je u 14. stoljeću dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je interijer, dok joj je zvonik iz 15. stoljeća. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. stoljeća urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.
* ''Sant' Agostino'', [[Romanička arhitektura|romanička crkva]] iz 13. stoljeća je promijenjena tijekom stoljeća. Tako je u 14. stoljeću dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je interijer, dok joj je zvonik iz 15. stoljeća. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. stoljeća urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.

Verzija na datum 17 juni 2013 u 12:49

Šablon:Talijanska općina Urbino (antički Urbinum Hortense ili Urvinum Mataurense) je grad u središnjoj Italiji, u provinciji Pesaro e Urbino, regija Marche, s 15,444 stanovnika. Urbino je kuturno i poljoprivredno središte provincije, a sve do 17. stoljeća bio je poznat i po proizvodnji majolike.

Panorama Urbina

Povijest

Urbino su osnovali Umbri u predrimskom razdoblju. Nalazio se u posjedu Etruščana, Kelta i Gala. Pod vlast Rima dolazi u 3. st. pne.

Skromni rimski gradić Urvinum Mataurense ("mali grad na rijeci Mataurus") postao je važno vojno uporište tijekom Gotskih ratova u 6. stoljeću kada ga je 538. osvojio rimski general Belisarius[1] od Ostrogota.

Urbino 1689. god.

Urbino dolazi u vlasništvo Crkve u 9. stoljeću (Pipin Mali), a u vlasništvo obitelji Montefeltro u 12. stoljeću. Postaje glavni grad vojvodstva Urbino (1474.-1616.) za kojega doživljava procvat. Najslavniji iz obitelji Montefeltro je bio Federico III., vojvoda Urbina od 1444. do 1482. godine, izrazito uspješan kondotjer, vješt diplomat i entuzijastičan sponzor umjetnosti i književnosti. Na njegovom dvoru je Piero della Francesca pisao znanstvena djela o perspektivi, a Francesco di Giorgio Martini napisao svoj Trattato di architettura ("Traktat o arhitekturi") dok je Rafaelov otac, Giovanni Santi, napisao svoja poetska viđenja umjentika svog doba. Federicov sjajni dvor je, prema opisima u djelu Il Cortegiano ("Knjiga dvorjanina", Baldassare Castiglione), postavio standarde modernog europskog "dvorskog gospodara".

Od 1626. do 1860. je u vlasništvu papa (prvi Urban VIII.) kada postaje dio Kraljevine Italije.

Znamenitosti

Urbino s Duždevom palačom i katedralom
Duždeva palača
Renesansni atrij Duždeve palače

Staro središte Urbina je od 1998. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Vodeća atrakcija Urbina je Duždeva palača (Palazzo Ducale) iz 15. stoljeća u kojoj je danas muzej Galleria Nazionale delle Marche s jednom od najvažnijih kolekcija renesansnih slika na svijetu. Ova palača vojvode Federica de Montefeltra (građena od 1466. do 1472.), velikog humanista i najvećeg vojskovođe svoga doba, o kojoj postoji nepodijeljeni sud kao o remek-djelu renesansne arhitekture, je jedino dokumentacijom dokazano dovršeno djelo dalmatinskog arhitekta Lucijana Vranjanina. Kroničar urbinskog dvora Giovanni Santi (Raffaelov otac) palaču je nazvao božanskom, a ne ljudskom građevinom. Dvorište palače proglašeno je jednim od arhitektonski i cjelovito estetski najutjecajnijih talijanskih djela. Iznimnost urbinske palače još više dolazi do izražaja u usporedbi s ranorenesansnim palačama koje joj neposredno prethode, poput firentinskih palača Medici-Riccardi (Michelozzo) i Palača Ruccelai (Alberti i Rossellino) — jednostavnih kvadratičnih formi s centralnim dvorištem u naslijeđenoj srednjovjekovnoj strukturi, za razliku od urbinskoga grada sagrađenog u obliku palače, samostalne prostorne kompozicije novovjekovne palače i renesansnoga grada.

Utvrdu Albornoz (lokalno znana kao La Fortezza), izgradio je papinski legat Gil de Albornoz u 14. stoljeću[2]. Kada je 1507.-1511. godine, vojvoda Della Rovere nadogradio gradske zidine, okružio je njima ovu utvrdu i od tada je ona dio gradskog parka.

Tu se nalaze i palače: Albani (Palazzo Albani) iz 17. stoljeća, Palača Odasi (Palazzo Odasi) i palača Passionei (Palazzo Passionei), ali i Sveučilište (osnovano 1506. godine), te Rafaelova kuća i spomenik iz 1897. godine.

Crkve

Katedrala
Crkva sv. Bernardino u okolici Urbina.
  • Katedrala (Duomo) iz 15. st. (koja je obnovljena) izgrađena je na mjestu starije crkve iz 1021. godine. Za Federica II. izgradio ju je arhitekt Francesco di Giorgio Martini, koji je izgradio i Duždevu palaču. Dovršena 1604. godine, katedrala je imala jednostavan plan trobrodne bazilike, ali je nakon potresa 1789. godine poprimila neoklasicistički oblik zahvaljujući arhitektu Giuseppe Valadier. Kupola je dovršena 1801. godine, a u njoj su smještene brojne slavne slike (Sveti Sebastijan iz 1557. god., Uznesenje C. Maratte iz 1701. god., i slavna Posljednja večera F. Baroccija iz 1607. god.).
  • Crkva Svetog Ivana Krstitelja (San Giovanni Battista) s freskama L. Salimbenija od Sanseverina.
  • Sant' Agostino, romanička crkva iz 13. stoljeća je promijenjena tijekom stoljeća. Tako je u 14. stoljeću dobila romaničko-gotičku fasadu i uređen joj je interijer, dok joj je zvonik iz 15. stoljeća. U njoj se nalazi dragocijeni drveni kor iz 6. stoljeća urađen za vjenčanje Costanza Sforze i Camille od Aragona.
  • Trobrodna gotička crkva sv. Franje (San Francesco) je iz 14. stoljeća je obnovljena u 18. stoljeću tako da su joj ostali izvorni samo portik i zvonik.
  • Oratorij Svetog Josipa (Oratorio di San Giuseppe) iz 16. stoljeća sastoji se od dvije kapele, a u njoj se nalazi presepio ili Rođenje Krista (Federico Brandani) na kojemu su figure od štuka prirodne veličine iznimno realistične.
  • U okolici se nalazi i mauzolej San Bernardino s kraja 15. stoljeća, u kojemu su sahranjeni vojvode Urbina.
Federico III. Montefeltro
(Piero della Francesca, 1492.)

Slavni stanovnici

Bilješke

  1. ↑ Kojeg ćesto navodi povjesničar Prokopije
  2. ↑ Prema nekima, izgradio ju je njegov nasljednik kao papinski legat Urbina, Anglico Grimoard (1367.-1371.)[1]

Vanjske poveznice

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Urbino&oldid=1652699