Haakon Sigurdsson – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 19 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q31704 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3: Red 3:
'''Haakon Sigurdarson''' ('''Haakon II, Haakon Jarl''') ({{lang-non|Hákon Sigurðarson}}, {{lang-no|Håkon Sigurdsson}}) (cca. 937 – 995) bio je de facto vladar [[Norveška|Norveške]] od 975. do 995.<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORWEGIAN%20NOBILITY.htm#_Toc189913824 ''Haakon Sigurdsson'' (Norway Nobility)]</ref>
'''Haakon Sigurdarson''' ('''Haakon II, Haakon Jarl''') ({{lang-non|Hákon Sigurðarson}}, {{lang-no|Håkon Sigurdsson}}) (cca. 937 – 995) bio je de facto vladar [[Norveška|Norveške]] od 975. do 995.<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORWEGIAN%20NOBILITY.htm#_Toc189913824 ''Haakon Sigurdsson'' (Norway Nobility)]</ref>


Haakon je bio sin [[Sigurd Haakonsson|Sigurda Haakonssona]], [[Jarl Ladea|jarla Ladea]] i vladara [[Trøndelag]]a i [[Hålogaland]]a. Majka mu je bila Bergljot Toresdatter, kćer [[:no:Tore Ragnvaldsson Mørejarl|Torea Ragnvaldssona]], [[jarl Mørea|jarla Morea]]. [[Adam Bremenski]] je tvrdio da je bio "rodom od Ivara (možda [[Ivar Beskosni|Ivara Beskosnog]]) te poticao od rase divova".<ref>Adam of Bremen, ''Gesta Hammaburgensis Ecclesiae Pontificum'' II xxv (§ 22), tr. Francis J. Tschan, ''History of the Archbishops of Hamburg-Bremen''. New York, 1959.</ref> U sagama se navodilo da je Haakon tvrdio da potiče od božanske loze [[Sinovi Odina|Sæminga]], sina [[Odin]]ovog.
Haakon je bio sin [[Sigurd Haakonsson|Sigurda Haakonssona]], [[Jarl Ladea|jarla Ladea]] i vladara [[Trøndelag]]a i [[Hålogaland]]a. Majka mu je bila Bergljot Toresdatter, kćer [[:no:Tore Ragnvaldsson Mørejarl|Torea Ragnvaldssona]], [[jarl Mørea|jarla Morea]]. [[Adam iz Bremena|Adam Bremenski]] je tvrdio da je bio "rodom od Ivara (možda [[Ivar Bez Kostiju|Ivara Beskosnog]]) te poticao od rase divova".<ref>Adam of Bremen, ''Gesta Hammaburgensis Ecclesiae Pontificum'' II xxv (§ 22), tr. Francis J. Tschan, ''History of the Archbishops of Hamburg-Bremen''. New York, 1959.</ref> U sagama se navodilo da je Haakon tvrdio da potiče od božanske loze [[Sinovi Odina|Sæminga]], sina [[Odin]]ovog.


Haakon je jarlom postao nakon što su mu oca 961. ubili pristaše norveškog kralja [[Harald Sivi plašt|Haralda Sivog plašta]]. Pred njima je Haakon izbjegao u [[Danska|Dansku]] na dvor tamošnjeg kralja [[Harald Plavozubi|Haralda Plavozubog]]. Nakon što je 971. Plavozubi organizirao uspješni atentat na Sivog plašta, Haakon je iskoristio priliku da oružjem protjera njegove sinove iz Norveške te postao danski [[vazal]]. Sa svojim [[sizeren]]om je, međutim, došao u sukob nakon što se Plavozubi [[pokrštavanje|pokrstio]] te naredio da se u Norveškoj uvede [[kršćanstvo]]. Haakon se kao [[paganstvo|paganin]] tome protivio te je protjerao kršćanske misionare. Godine 974. je iskoristio poraz Plavozubog u ratu s [[Sveto Rimsko Carstvo|Nijemcima]] kako bi proglasio [[nezavisnost]] Norveške.
Haakon je jarlom postao nakon što su mu oca 961. ubili pristaše norveškog kralja [[Harald II od Norveške|Haralda Sivog plašta]]. Pred njima je Haakon izbjegao u [[Danska|Dansku]] na dvor tamošnjeg kralja [[Harald Plavozubi|Haralda Plavozubog]]. Nakon što je 971. Plavozubi organizirao uspješni atentat na Sivog plašta, Haakon je iskoristio priliku da oružjem protjera njegove sinove iz Norveške te postao danski [[vazal]]. Sa svojim [[sizerenstvo|sizerenom]] je, međutim, došao u sukob nakon što se Plavozubi [[pokrštavanje|pokrstio]] te naredio da se u Norveškoj uvede [[hrišćanstvo|kršćanstvo]]. Haakon se kao [[paganizam|paganin]] tome protivio te je protjerao kršćanske misionare. Godine 974. je iskoristio poraz Plavozubog u ratu s [[Sveto Rimsko Carstvo|Nijemcima]] kako bi proglasio [[nezavisnost]] Norveške.


Godine 977. je stupio u savez sa [[Vladimir I od Kijeva|Vladimirom I Kijevskim]] te mu pomogao povratiti odmetnuti [[Novogorod]]. Godine 986. je porazio dansku flotu u velikoj bitci [[Bitka kod Hjörungavágra|bitci kod Hjörungavágra]].
Godine 977. je stupio u savez sa [[Vladimir I Veliki|Vladimirom I Kijevskim]] te mu pomogao povratiti odmetnuti [[Novogorod]]. Godine 986. je porazio dansku flotu u velikoj bitci [[Bitka kod Hjörungavágra|bitci kod Hjörungavágra]].


Kada se godine 995. u Norveškoj iskrcao [[Olaf I od Norveške|Olaf Tryggvason]], daleki potomak kralja [[Harald Lijepokosi|Haralda Lijepokosog]], Haakon je brzo izgubio svoje pristaše. Ubio ga je vlastiti rob. Njegov sinovi [[Eirik Håkonson]] i Sveinn Hákonarson su se sklonili u [[Švedska|Švedsku]] kod kralja [[Olof Skötkonung|Olofa Skötkonunga]].
Kada se godine 995. u Norveškoj iskrcao [[Olaf I od Norveške|Olaf Tryggvason]], daleki potomak kralja [[Harald Lepokosi|Haralda Lijepokosog]], Haakon je brzo izgubio svoje pristaše. Ubio ga je vlastiti rob. Njegov sinovi [[Eirik Håkonson]] i Sveinn Hákonarson su se sklonili u [[Švedska|Švedsku]] kod kralja [[Olof Skötkonung|Olofa Skötkonunga]].


==Izvori==
==Izvori==
Red 47: Red 47:
|12= 12. [[Rognvald Eysteinsson]]
|12= 12. [[Rognvald Eysteinsson]]
|13= 13. [[Hild Rolvsdotter]]
|13= 13. [[Hild Rolvsdotter]]
|14= 14. [[Harald I od Norveške]]
|14= 14. [[Harald Lepokosi|Harald I od Norveške]]
|15= 15. [[Gyda Eiriksdottir]]
|15= 15. [[Gyda Eiriksdottir]]
|16= 16. [[Herlaug Grjotgardsson]]
|16= 16. [[Herlaug Grjotgardsson]]

Verzija na datum 13 juni 2013 u 21:35

Haakon Jarl
autor: Christian Krohg

Haakon Sigurdarson (Haakon II, Haakon Jarl) (staronordijski: Hákon Sigurðarson, norveški: Håkon Sigurdsson) (cca. 937 – 995) bio je de facto vladar Norveške od 975. do 995.[1]

Haakon je bio sin Sigurda Haakonssona, jarla Ladea i vladara Trøndelaga i Hålogalanda. Majka mu je bila Bergljot Toresdatter, kćer Torea Ragnvaldssona, jarla Morea. Adam Bremenski je tvrdio da je bio "rodom od Ivara (možda Ivara Beskosnog) te poticao od rase divova".[2] U sagama se navodilo da je Haakon tvrdio da potiče od božanske loze Sæminga, sina Odinovog.

Haakon je jarlom postao nakon što su mu oca 961. ubili pristaše norveškog kralja Haralda Sivog plašta. Pred njima je Haakon izbjegao u Dansku na dvor tamošnjeg kralja Haralda Plavozubog. Nakon što je 971. Plavozubi organizirao uspješni atentat na Sivog plašta, Haakon je iskoristio priliku da oružjem protjera njegove sinove iz Norveške te postao danski vazal. Sa svojim sizerenom je, međutim, došao u sukob nakon što se Plavozubi pokrstio te naredio da se u Norveškoj uvede kršćanstvo. Haakon se kao paganin tome protivio te je protjerao kršćanske misionare. Godine 974. je iskoristio poraz Plavozubog u ratu s Nijemcima kako bi proglasio nezavisnost Norveške.

Godine 977. je stupio u savez sa Vladimirom I Kijevskim te mu pomogao povratiti odmetnuti Novogorod. Godine 986. je porazio dansku flotu u velikoj bitci bitci kod Hjörungavágra.

Kada se godine 995. u Norveškoj iskrcao Olaf Tryggvason, daleki potomak kralja Haralda Lijepokosog, Haakon je brzo izgubio svoje pristaše. Ubio ga je vlastiti rob. Njegov sinovi Eirik Håkonson i Sveinn Hákonarson su se sklonili u Švedsku kod kralja Olofa Skötkonunga.

Izvori

  1. Haakon Sigurdsson (Norway Nobility)
  2. Adam of Bremen, Gesta Hammaburgensis Ecclesiae Pontificum II xxv (§ 22), tr. Francis J. Tschan, History of the Archbishops of Hamburg-Bremen. New York, 1959.

Literatura

Vanjske veze

Porijeklo

Haakon Sigurdsson
Umro/la: 995
Političke funkcije
Prethodi:
Sigurðr Hákonarson
Jarl of Hlaðir
962–995
Slijedi:
Eiríkr Hákonarson
Kraljevske titule
Prethodi:
Harald Greycloak
King of Norway
975–995
Slijedi:
Olaf Tryggvason