Milan Blagojević – razlika između verzija
m Moving from Narodni heroji to Narodni heroji Jugoslavije (vidi Šablon:Prekat) |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 16: | Red 16: | ||
'''Milan Blagojević Španac''' ([[1905]] — [[1941]]), [[španski borac|učesnik španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], komandant [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog partizanskog odreda]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. |
'''Milan Blagojević Španac''' ([[1905]] — [[1941]]), [[španski borac|učesnik španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], komandant [[Prvi šumadijski partizanski odred|Prvog šumadijskog partizanskog odreda]] i [[Narodni heroji Jugoslavije|narodni heroj Jugoslavije]]. |
||
== |
== Predratna biografija == |
||
Rođen je [[14. oktobra]] [[1905]]. godine u selu [[Natalinci]] kod [[Topola|Topole]]. Posle završetka osnovne škole izučio je metalski zanat. Između dva svetska rata isticao se u borbi za interese radničke klase, učestvujući u organizovanju radničkih štrajkova, protiv [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] i eksploatacije radnika. Član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] postao je [[1928]]. godine. |
Rođen je [[14. oktobra]] [[1905]]. godine u selu [[Natalinci]] kod [[Topola|Topole]]. Posle završetka osnovne škole izučio je metalski zanat. Između dva svetska rata isticao se u borbi za interese radničke klase, učestvujući u organizovanju radničkih štrajkova, protiv [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] i eksploatacije radnika. Član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] postao je [[1928]]. godine. |
||
Po odluci KPJ [[1935]]. godine, bio je upućen u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]], a [[1937]]. godine našao se među prvima u [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]] na bojištima [[Španija|Španije]]. U ovom [[Španski građanski rat|ratu]] nekoliko puta je ranjavan, a stekao je i čin [[poručnik]]a španske republikanske vojske. Posle poraza španske republike, prešao je u [[Francuska|Francusku]], a zatim se prebacio u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], gde je ilegalno živeo u [[Beograd]]u do [[Aprilski rat|okupacije]] [[1941]]. godine. |
Po odluci KPJ [[1935]]. godine, bio je upućen u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]], a [[1937]]. godine našao se među prvima u [[Internacionalne brigade|Internacionalnim brigadama]] na bojištima [[Španija|Španije]]. U ovom [[Španski građanski rat|ratu]] nekoliko puta je ranjavan, a stekao je i čin [[poručnik]]a španske republikanske vojske. Posle poraza španske republike, prešao je u [[Francuska|Francusku]], a zatim se prebacio u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], gde je ilegalno živeo u [[Beograd]]u do [[Aprilski rat|okupacije]] [[1941]]. godine. |
||
== Narodnooslobodilačka borba == |
|||
Dan posle [[Operacija Barbarosa|napada]] [[Nacistička Nemačka|Nemačke]] na [[Sovjetski Savez]], napustio je svoj ilegalni stan u Beogradu i otišao u [[Šumadija|Šumadiju]], gde se aktivno uključuje u pripreme za ustanak. Blagojević je bio jedan od najaktivnijih organizatora partizanskih jedinica u Šumadiji. |
Dan posle [[Operacija Barbarosa|napada]] [[Nacistička Nemačka|Nemačke]] na [[Sovjetski Savez]], napustio je svoj ilegalni stan u Beogradu i otišao u [[Šumadija|Šumadiju]], gde se aktivno uključuje u pripreme za ustanak. Blagojević je bio jedan od najaktivnijih organizatora partizanskih jedinica u Šumadiji. |
||
Red 31: | Red 33: | ||
Za [[narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]] proglašen je [[9. maj]]a [[1945]]. godine. |
Za [[narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]] proglašen je [[9. maj]]a [[1945]]. godine. |
||
[[Image:Kuća Milana Blagojevića.jpg|mini|200px|Rodna kuća Milana Blagojevića u Natalincima]] |
[[Image:Kuća Milana Blagojevića.jpg|mini|200px|Rodna kuća Milana Blagojevića u Natalincima]] |
||
== Suđenje Mihailoviću == |
|||
Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] četničkom vođu [[Dragoljub Mihailović|Dragoljubu Mihailoviću]] je, između ostalog, stavljeno na teret ubistvo čuvenog komandanta Prvog šumadiskog partizanskog odreda Milana Blagojevića.<ref name="Saslušanje">[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref> |
|||
:Pretsednik: A da li vam je ostalo u sećanju ko je izvršio ubistvo pokojnog Milana Blagojevića? |
|||
:Optuženi Mihailović: Znam da je okrivljavan Vučko Ignjatović. On je okrivljavan za to, ali da li je on izvršio to je trebalo da se istragom utvrdi. |
|||
:Pretsednik: A ko je okrivljavao Vučka Ignjatovića? |
|||
:Optuženi: Partizani su okrivljavali Ignjatovića za to. |
|||
:Pretsednik: Jeste li preduzeli nešto protiv Ignjatovića? |
|||
:Optuženi: Sigurno. Tražio sam da se ispita prvo šta je bilo. |
|||
:Pretsednik: A kakvi su rezultati bili? |
|||
:Optuženi: Ne znam. |
|||
==Literatura== |
==Literatura== |
||
{{Portal NOB}} |
{{Portal NOB}} |
||
*'''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina. |
*'''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina. |
||
== Izvori == |
|||
{{Izvori}} |
|||
{{DEFAULTSORT:Blagojević, Milan}} |
{{DEFAULTSORT:Blagojević, Milan}} |
||
Red 47: | Red 65: | ||
[[Kategorija:Poginuli partizanski komandanti]] |
[[Kategorija:Poginuli partizanski komandanti]] |
||
[[Kategorija:Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]] |
[[Kategorija:Zločini četnika u Drugom svetskom ratu]] |
||
[[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]] |
|||
[[sl:Milan Blagojević]] |
[[sl:Milan Blagojević]] |
Verzija na datum 15 septembar 2012 u 14:07
MILAN BLAGOJEVIĆ | |
---|---|
Profesija | metalski radnik |
Član KPJ od | 1928. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Narodni heroj od | 9. maja 1945. |
Milan Blagojević Španac (1905 — 1941), učesnik španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, komandant Prvog šumadijskog partizanskog odreda i narodni heroj Jugoslavije.
Predratna biografija
Rođen je 14. oktobra 1905. godine u selu Natalinci kod Topole. Posle završetka osnovne škole izučio je metalski zanat. Između dva svetska rata isticao se u borbi za interese radničke klase, učestvujući u organizovanju radničkih štrajkova, protiv Šestojanuarske diktature i eksploatacije radnika. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1928. godine.
Po odluci KPJ 1935. godine, bio je upućen u Sovjetski Savez, a 1937. godine našao se među prvima u Internacionalnim brigadama na bojištima Španije. U ovom ratu nekoliko puta je ranjavan, a stekao je i čin poručnika španske republikanske vojske. Posle poraza španske republike, prešao je u Francusku, a zatim se prebacio u Kraljevinu Jugoslaviju, gde je ilegalno živeo u Beogradu do okupacije 1941. godine.
Narodnooslobodilačka borba
Dan posle napada Nemačke na Sovjetski Savez, napustio je svoj ilegalni stan u Beogradu i otišao u Šumadiju, gde se aktivno uključuje u pripreme za ustanak. Blagojević je bio jedan od najaktivnijih organizatora partizanskih jedinica u Šumadiji.
Pri formiranju Prvog šumadijskog partizanskog odreda, 1. jula 1941. godine, postao je njegov prvi komandant. Ovaj odred je pod njegovom komandom vrlo brzo oslobodio veći deo Šumadije, izuzev Kragujevca, Topole i Aranđelovca.
Odred je vodio borbe s Nemcima i njihovim kvislinzima kod Topole, na Rudniku, na prilazima Kragujevcu, u selima Jankovcu i Baničini. Prvi šumadijski odred je, za oko tri meseca borbe pod njegovom komandom, razbio okupatorsko-kvislinšku vlast u Šumadiji i izbacio iz stroja oko pet stotina neprijateljskih vojnika.
Noću između 28. i 29. oktobra 1941. godine, kad se vraćao iz Užica, na putu za Šumadiju, uhvatili su ga četnici Dragoljuba Mihailovića, silom izvukli iz voza u Užičkoj Požegi i posle mučenja ubili iste noći.
Za narodnog heroja proglašen je 9. maja 1945. godine.
Suđenje Mihailoviću
Na posleratnom suđenju u Beogradu četničkom vođu Dragoljubu Mihailoviću je, između ostalog, stavljeno na teret ubistvo čuvenog komandanta Prvog šumadiskog partizanskog odreda Milana Blagojevića.[1]
- Pretsednik: A da li vam je ostalo u sećanju ko je izvršio ubistvo pokojnog Milana Blagojevića?
- Optuženi Mihailović: Znam da je okrivljavan Vučko Ignjatović. On je okrivljavan za to, ali da li je on izvršio to je trebalo da se istragom utvrdi.
- Pretsednik: A ko je okrivljavao Vučka Ignjatovića?
- Optuženi: Partizani su okrivljavali Ignjatovića za to.
- Pretsednik: Jeste li preduzeli nešto protiv Ignjatovića?
- Optuženi: Sigurno. Tražio sam da se ispita prvo šta je bilo.
- Pretsednik: A kakvi su rezultati bili?
- Optuženi: Ne znam.
Literatura
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |
- Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost“, Beograd 1975. godina.