Naim Hadžiabdić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Naim ef. Hadžiabdić
Rođenje18. maja 1918., Prusac
Smrt3. jula 1987., Sarajevo
NacionalnostBošnjak
Titula9. Reis-ul-ulema
PrethodnikSulejman ef. Kemura
Nasljednikhfz. Husein ef. Mujić
VjeroispovijestIslam

Naim ef. Hadžiabdić (Prusac pokraj Donjeg Vakufa, 18. maja 1918.Sarajevo, 3. jula 1987.), bošnjački je teolog, deveti po redu reis-ul-ulema u periodu SFR Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi kod]

Naim ef. Hadžiabdić je rođen u Pruscu 18. maja 1918. godine. Osnovno vjersko obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a osnovnu školu završio u Donjem Vakufu. Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, školovanje nastavio na Višoj islamskoj teološkoj školi, u to vrijeme najvećem obrazovno-vjerskom zavodu u SFR Jugoslaviji. Po završetku školovanja stupa u službu Islamske zajednice, u svojstvu imama u Donjem Vakufu, gdje ostaje punih petnaest godine. Nakon toga biva imenovan za glavnog imama bugojanskog i travničkog sreza, da bi 1963. godine bio izabran za predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, na kojoj funkciji ostaje do 1975. godine.

Sa reis-ul-ulemom Sulejman ef. Kemurom učestvuje u vraćanju "Đulaginog dvora" za potrebe Gazi Husrev-begove medrese i ostvarenje Islamskog teološkog fakulteta. Nakon smrti reis-ul-uleme Kemure, prvo je izabran za vršitelja dužnosti reis-ul-uleme a zatim, na sjednici u Beogradu, 22. ožujka 1975. godine kao jedini kandidat za vrhovnog poglavara Islamske zajednice u SFR Jugoslaviji.

Svečano ustoličenje i predaja menšure obavljena je 18. maja 1975. godine u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu. Na čelu islamske zajednice u SFR Jugoslaviji Naim ef. Hadžiabdić bio je punih 12 godina. U njegovo vrijeme ostvareni su značajni rezultati među kojima su otvaranje Islamskog teološkog fakulteta (danas Fakultet islamskih nauka) u Sarajevu, otvorenje Isa-begove medrese u Skoplju te izgradnja Zagrebačke džamije u glavnom gradu Hrvatske.

Umro je 3. jula 1987. godine. Ukopan je tri dana kasnije u dvorištu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, uz svog prethodnika i bliskog saradnika Sulejman ef. Kemuru. Dženazu mu je predvodio predsjednik Starješinstva SR Crne Gore Idriz ef. Demirović.[1]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

  • Novi Ilmihal: udžbenik vjerske obuke (Sarajevo, 1973)
  • Ilmihal: za treći stupanj vjerske pouke (Sarajevo, 1986)
  • Ilmihal: vjeronaučni udžbenik (Sarajevo, 1997)
  • Ilmihal (Sarajevo, 1994)

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Naim ef. Hadžiabdić - bosanskohercegovački reis”. ikc-berlin.de/. Pristupljeno 2019-10-26. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Prethodi:
Sulejman ef. Kemura
Reis-ul-ulema
1975.1987.
Slijedi:
hfz. Husein ef. Mujić