Husein Kavazović

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Husein Kavazović
Rođenje3. 7. 1964. (1964-07-03) (59 god.)
Jelovče Selo, Gradačac, SFRJ
NacionalnostBošnjak
TitulaReis-ul-ulema
PrethodnikMustafa Cerić
VjeroispovijestIslam
Suprug/aFatima
DjecaSaima, Kadira, Emina
RoditeljiSaima i Hasan

Husein ef. Kavazović (Gradačac , 3. srpnja 1964.), bošnjački je teolog, trenutno 13. po redu reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini.

Biografija[uredi | uredi kod]

Husein ef. Kavazović sa ministrom vanjskih poslova Republike Austrije Sebastianom Kurzom, Sarajevo 2015.

Husein ef. Kavazović je rođen 3. jula 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca, u Bosni i Hercegovini.[1] Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Univerzitetu Al-Azhar u Kairu je studirao u periodu od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju odbranio je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, iz područja šerijatskog prava.[2][3]

Radno iskustvo stjecao je kao imam, hatib i mualim u džematima u Srebreniku i Gradačcu. Obavljao je dužnost muftije tuzlanskog u periodu od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.[4]

Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u Bosanskog Podrinju i Bosanskoj Posavini.

Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.[5]

Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori.[6] Obnovljene su džamije Ferhadija u Banjoj Luci i Aladža u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija.

Govori arapski i služi se engleskim jezikom.[7][8][9][10]

Prijetnje[uredi | uredi kod]

Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji vehabija i islamskih radikala.

Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz Sirije putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: "A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".[11]

Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani imami-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio "Molim Alaha da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred Baščaršije.[12]

Godine 2017. u izdanju ISIL-ovog magazina Rumiyah (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha, a što simpatizeri ove ideologije koriste da opravdaju ubijanje nevinih ljudi). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je "ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)".[13]

Bibliografija[uredi | uredi kod]

  • Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava (Sarajevo, 2012)
  • Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole (Sarajevo, 2019)
  • Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava (Sarajevo, 2019.)
  • Prirodno pravo kod Mu'tazila (Sarajevo, 2019.)

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. ↑ „Biografija reisu-l-uleme mr. Husein ef. Kavazovića (pristupljeno 5. rujna 2013.)”. Arhivirano iz originala na datum 22. veljače 2014.. Pristupljeno 5. rujna 2013. 
  2. ↑ „Novi reisu-l-ulema mr. Husein ef. Kavazović”. balkanpost.net. Arhivirano iz originala na datum 2019-08-30. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  3. ↑ „Ko je Husein ef. Kavazović: Od borca s puškom u ruci do reisa”. AKOS.ba. Arhivirano iz originala na datum 26 April 2015. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  4. ↑ „Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima” (bs). Al Jazeera Balkans. 2015-03-04. Pristupljeno 2019-05-25. 
  5. ↑ „Reisu-l-ulema” (bs). Islamska zajednica u BiH. 2015-03-04. Pristupljeno 2019-05-25. 
  6. ↑ Službena stranica, Islamske zajednice u BiH. „Biografija reisu-l-uleme dr Huseina ef Kavazovića”. Pristupljeno 2019-09-19. 
  7. ↑ „Biografija mr. Husein ef. Kavazović”. rijaset.ba. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  8. ↑ „Neuer religiöser Führer für Muslime in Bosnien”. dw.com. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  9. ↑ „Gvardijan i reis: Biti čovjek u najtežim vremenima”. balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  10. ↑ „Uvjerljiva podrška Huseinu ef. Kavazoviću”. dw.com. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  11. ↑ „Prijetnje smrću reisu Kavazoviću, Gološu i Hadžiću”. vecernji.ba. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  12. ↑ „U Siriji zarobljen radikalni islamist iz BiH koji je prijetio smrću reisu Kavazoviću”. tportal.hr. Pristupljeno 1. siječnja 2016. 
  13. ↑ „Jezivo: Pogledajte kakve je nove prijetnje dobio reis Husein ef. Kavazović”. bhdijaspora.net. Pristupljeno 17. srpnja 2017. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]

Sestrinski projekti[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Husein Kavazović
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Husein Kavazović

Mrežna stranica[uredi | uredi kod]

Prethodi:
Mustafa ef. Cerić 		Reis-ul-ulema
2012. – 		Slijedi:
Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Mustafa Hilmi Hadžiomerović (1882–1893) • Mehmed Teufik Azabagić (1893–1909) • Sulejman Šarac (1910–1912) • Džemaludin Čaušević (1913–1930) • Ibrahim Maglajlić (1930–1936) • Fehim Spaho (1938–1942) • Ibrahim Fejić (1947–1957) • Sulejman Kemura (1957–1975) • Naim Hadžiabdić (1975–1987) • Husein Mujić (1987–1989) • Jakub Selimoski (1991–1993) • Mustafa Cerić (1998–2012) • Husein Kavazović (2012–trenutno)
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Husein_Kavazović&oldid=41857731