Morgause

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Morgause
Genealogija Morgause
Genealogija Morgause
Genealogija Morgause

Morgause (zvana i Morgawse, Morcades, Bellicent ili Belisent) je jedan od likova legende o Kralju Arthuru, iako je naizgled sporedna (čak i današnjim djelima na tu temu) u komparaciji sa ženskim likovima kao što je Guinevera i Morgane le Fay, ona je jedan ključnih likova.[1]

Prema Thomasu Maloryju, ona je jedna od tri kćeri koje su dobili Igraine i Vojvoda od Cornwalla - Gorlois, i polusestra Kralja Arthura, a kasnije, žena orknejskog Kralja Lota i majka četvorice vitezova Okruglog stola Gawaina, Agravaina, Gaherisa, Garetha i izdajice Mordreda.[1]

U zavisnosti od autora teksta, ponekad nosi ime -Anna, kao kod Geoffreya od Monmoutha u njegovoj Historia Regum Britanniae i Layamonovom Brutu.

Ponekad se zove Belisent kao u epu Aliterativna Arturova smrt (Alliterativna Morte Arthure) i Tennysonovoj Kraljevim idilama (Idylls of the King). Zbog njene minorne uloge, njen lik se često, kao u John Boormanovom filmu Excalibur, spaja sa njenom zloglasnijom sestrom, Morganom le Fay. Tako da je obično potisnuta od ozloglašene Morgane le Fay - Morgause najpoznatija po incestu sa Arthurom, snošajem u kom je zatrudnila i rodila Mordreda.[1]

U srednjovjekovnim poemama, naročito u francuskom Ciklusu Vulgata i Postvulgata, Arthur se zagledao u nju kao ženu kralja Lota, neznajući njeno porijeklo, a zaveo je tako da se pretvarao da je njen muž, tek nakon tog je shvatio da je napravio incest i Mordreda kao rezultat tog čina.[1]

U suvremenim adaptacijama legende o Kralju Arthuru, koje se baziraju na Maloryju, incest sa Arthurom u velikoj mjeri isprovocira sama Morgause, pa je ona Mordredova majka ne samo biološki nego i psihički, koristeći ga kao alat da uništi oca. Tako da današnja Morgause (kao i Morgana) poprima zlokobnu prirodu koju nikad nije imala u ranijim tekstovima.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Morgause (engleski). Camelot Project. Pristupljeno 14. 09. 2017. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]