Južna hemisfera

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Južna polutka)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Južna hemisfera Zemlje označena žutom bojom (Antarktik nije naslikan)
Južna hemisfera gledana iz tačke iznad Južnog pola

Južna hemisfera predstavlja onu polovinu Zemljine kugle koja se nalazi južno od ekvatora — riječ „hemisfera“ u grčkom jeziku znači doslovno „polulopta“.

Na južnoj hemisferi se nalazi pet kontinenata (Antarktik, Australija, veći dio Južne Amerike, dio Afrike i Azije), i četiri okeana (dio Atlanskog okeana, Indijski okean, dio Tihog okeana, i Južni okean).

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Klima južne hemisfere je nešto blaža nego klima sjeverne hemisfere, jer je južna hemisfera znatno pokrivenija okeanima a manje kopnom, a voda se i sporije hladi i sporije zagrijeva nego kopno. Južna hemisfera je i manje zagađena nego sjeverna, zbog znatno manjeg broja ljudi (svega 10-12% ljudskog stanovništva živi na južnoj hemisferi), nižeg nivoa industrijalizacije. Pri svemu tome, vjetrovi se uglavnom kreću u pravcu zapad-istok, te se zagađenost i sporo širi od sjevera ka jugu.

Južni umjereni pojas, pododjeljak južne hemisfere, je skoro sav pokriven okeanima. Samo Urugvaj, Lesoto i Novi Zeland leže u potpunosti u ovoj zoni. Zemlje koje djelimično leže u toj zoni su Čile (veći dio), Argentina (veći dio), Paragvaj, Brazil, Namibija, Bocvana, Južnoafrička Republika (veći dio), Mozambik, Madagaskar i Australija.

Zbog nagetosti zemljine ose u odnosu na Sunce i Ekliptiku, ljeto traje od 21. decembra do 21. marta, a zima od 21. juna do 21. septembra, dakle suprotno od sjeverne hemisfere. Osim toga, gledano sa južne hemisfere, Sunce se sa istoka na zapad kreće preko sjeverne strane neba, a ne južne.

Južni pol je okrenut ka galaktičkom centru te čini, uzevši u obzir i vedrije nebo, izuzetan položaj za posmatranje zvijezda, gdje se vidi veći broj njih i gdje jače sjaje.

Lista kontinenata i zemalja[uredi - уреди | uredi kôd]

Kontinenti[uredi - уреди | uredi kôd]

Čuvena fotografija Zemlje posmatrane iz Apola 17 („Plavi dragulj“) je u originalu imala južni pol u gornjem dijelu, ali je okrenuta da bi se uklapala u tradicionalnu perspektivu

Afričke zemlje[uredi - уреди | uredi kôd]

Cijelim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Većim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Djelimično[uredi - уреди | uredi kôd]

Azijske zemlje[uredi - уреди | uredi kôd]

Cijelim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Većim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Zemlje Indijskog okeana[uredi - уреди | uredi kôd]

Cijelim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Djelimično[uredi - уреди | uredi kôd]

Zemlje Okeanije[uredi - уреди | uredi kôd]

Cijelim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Većim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Zemlje Južne Amerike[uredi - уреди | uredi kôd]

Cijelim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Većim dijelom[uredi - уреди | uredi kôd]

Djelimično[uredi - уреди | uredi kôd]

Druge teritorije[uredi - уреди | uredi kôd]


Aurora australis na noćnom nebu Svifts Krika, 100 -{km}- sjeverno od Lejks Entransa, Viktorija, Australija
Aurora australis na noćnom nebu Stjuartovog ostrva na južnom dijelu Južnog ostrva na Novom Zelandu

Vidi još[uredi - уреди | uredi kôd]