Gornje Korminjane

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gornje Korminjane
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Kosovo i Metohija
Upravni okrug Kosovskopomoravski
Opština Kosovska Kamenica
Stanovništvo
Geografija
Koordinate 42°30′10″N 21°36′50″E / 42.5028°N 21.6139°E / 42.5028; 21.6139
Nadmorska visina 585 m
Gornje Korminjane na mapi Srbije
Gornje Korminjane
Gornje Korminjane
Gornje Korminjane (Srbije)


Koordinate: 42° 30′ 10" SGŠ, 21° 36′ 50" IGD
Gornje Korminjane (alb. Kormnjani i Epërm) je naselje u opštini Kosovska Kamenica na Kosovu i Metohiji. Po zakonima samoproglašene Republike Kosovo naselje se nalazi u sastavu opštine Ranilug. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Gornje Korminjane površine 667 ha. Nalazi se istoku Kosova u Kosovskom pomoravlju, duž toka reke Binačke Morave, u podnožju brda Butka, Šanak i Čuka. Od administrativnog prelaza sa Srbijom - Končulj je udaljeno 3-4 kolometra. Iznad sela, u brdima, pronađeni su ostaci starog naselja. Tu se nalazi i manastir Izmornik, jedini u ovom delu Kosovskog pomoravlja. U blizini sela se nalazila stara srpska crkva. Danas u selu postoji crkva Presvete Bogorodice sagrađena krajem 18. ili početkom 19. veka koja je proširena sredinom 19. veka i oslikana 1870. godine[1].

Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]

Podaci iz 1929[2]

  • Vučkovići (3 k., Sv. Đorđe Alimpije), starosedeoci iz Šticara.
  • Svrakići (1 k.), Matići (3 k.) i Zajčevići (9 k.), svi slave Sv. Đorđa Alimpija; i svi su starosedeoci iz Šticara.
  • Slavkovci (8 k., Sv. Nikola), doseljeni u Šticare oko 1820. godine, iz vranjskog kraja.
  • Ćosići (4 k., Sv. Nikola), preseljeni iz Raniluga oko 1830. godine.
  • Đurđići (1 k., Sv. Đorđe). Starinom iz Dobrosina; doseljeni oko 1830. godine zbog zuluma.
  • Baba-Janjići (3 k., Sv. Nikola), preseljeni iz Raniluga oko 1850. godine kao sluge. Prezime im je po nekoj čuvenoj Baba Jani.
  • Dezići (1 k., Sv. Mina), preseljeni iz Raniluga kao sluge kad i Baba-Janjići.
  • Mickovići (2 k., Sv. Nikola), preseljeni iz Raniluga kao sluge od roda Tanaskovića kad i Baba-Janjići. Starinom su iz prilepskog kraja.
  • Miličići (3 k., Sv. Nikola). Doseljeni iz Kololeča oko 1870. godine.
  • Stojilkovci (1 k., Sv. Petka), doveo ih gospodar za sluge iz Donje Šipašnice oko 1880. godine.
  • Mendžisci (4 k., Sv. Arhanđeo), doseljeni iz Nesvrte kod Surdulice posle Vlajkovića u Donje Korminjane,nakon toga se preselili u Gornje Korminjane.Prezime im je po mehandžiluku njihovih predaka

Demografija[uredi | uredi kod]

Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:

Nacionalni sastav[uredi | uredi kod]

Popis 1981.[uredi | uredi kod]

Popis 1981.
Srbi
  
99.26%
Albanci
  
0.18%
ostali
  
0.55%
ukupno: 545

Popis 1971.[uredi | uredi kod]

Popis 1971.
Srbi
  
100%
ukupno: 572

Popis 1961.[uredi | uredi kod]

Popis 1961.
Srbi
  
99.11%
Makedonci
  
0.70%
Albanci
  
0.17%
ukupno: 568

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Spomenici kulture u Srbiji[mrtav link]
  2. Podaci: „Naselja“ knj.28 (dr. A. Urošević: Gornja Morava i Izmornik