Filippo Juvarra

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Filippo Juvarra
barok

Juvarrin portret
Biografske informacije
Rođenje 1676.
Smrt 1736.
Nacionalnost Talijan
Opus
Polje arhitekt

Filippo Juvarra (Messina, 7. mart 1676. - Madrid, 31. januar 1736.), bio je talijanski arhitekt i scenograf kasnog baroka, slavan po čitavoj Evropi početkom 18. vijeka.[1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Juvarra je arhitekturu studirao u Rimu od 1703. do 14. kod arhitekta Carla Fontane. Ispočetka radi kao scenograf u teatru kardinala Pietra Ottobonija u Palači Cancelleria. Također je radio scenografiju za poljsku kraljicu Mariju Casimiru d’Arquien u njenom teatru u rimskoj palači Zuccari i za cara Svetog Rimskog Carstva Josepha II za izvedbu Scarlattijeve opere Giunio Bruto.[1]

Juvarra je 1714. imenovan dvorskim arhitektom Kraljevine Sicilije pa se preselio u Torino, prijestolnicu Savojske dinastije. Tamo je preuzeo posao treće restauracije i proširenja grada Torina. U Savoji je realizirao svoja dva najveća remek-djela; kraljevski lovački dvorac u Stupinigi (započet 1729.) i crkvu Madona od Carmina u Torinu (1732.). To su njegova najveća djela na Apeninskom poluotoku, uz to je projektirao i podigao između 1719.-20. i Palaču Mafri za portugalskog kralja Joãa V. Uz sve to sudjelovao je i na velikom natječaju za rekonstrukciju sakristije Bazilike sv. Petra, na kom je pobjedio.[2]

Od 1719. do 1720. boravi u Portugalu, gdje je projektira palaču lisabonske patrijarhije i radi na sanaciji katedrale.[2] Po povratku u Torino radi na fasadi Palače Madama (1718.-21.), na dekoraciji Palače Venaria, Zamka Rivoli i izgradnji teatra Stupinigi (1730-31).[2]

U Madrid je pozvan 1735. gdje radi na projektima za kraljevske palače; [[Kraljeva palača, Madrid|Real, La Granja i Aranjuez.[2]

U svojim ranijim projektima za torinske građevine, Juvarra je preferirao statične - oštro definirane prostore. Takve su San Filippo Neri (1715.), Superga (1717.), Madama (1718.), dok je u onim realiziranim u poznijim godinama, nastalim i pod utjecajem scenografije naučio tretirati građevine kao jedinstvene cjeline.[1] Njegova kasnija djela su zapažena zbog koncepta prostora, u kom svjetlo i prozračne prostorije stvaraju fluidan - elegantan efekt. Ti njegovi kasniji radovi spadaju u red najljepših primjera ranog rokoko stila na Apeninskom poluotoku.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Filippo Juvarra" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/biography/Filippo-Juvarra. pristupljeno 28. 04. 2018.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Juvarra, Filippo" (talijanski). Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/filippo-juvarra. pristupljeno 28. 4. 2018.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]