Države Brazila

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Brazil je podijeljen na 27 federalnih jedinica, 26 država i Federalni (ili savezni) distrikt, u kojem se nalazi glavni grad Brasilia.

Savezne države
  1. Bandeira do Acre.svg Acre (AC)
  2. Bandeira de Alagoas.svg Alagoas (AL)
  3. Bandeira do Amapá.svg Amapá (AP)
  4. Bandeira do Amazonas.svg Amazonas (AM)
  5. Bandeira da Bahia.svg Bahia (BA)
  6. Bandeira do Ceará.svg Ceará (CE)
  7. Bandeira do Espírito Santo.svg Espírito Santo (ES)
  8. Flag of Goiás.svg Goiás (GO)
  9. Bandeira do Maranhão.svg Maranhão (MA)
  10. Bandeira de Mato Grosso.svg Mato Grosso (MT)
  11. Bandeira de Mato Grosso do Sul.svg Mato Grosso do Sul (MS)
  12. Bandeira de Minas Gerais.svg Minas Gerais (MG)
  13. Bandeira do Pará.svg Pará (PA)
  1. Bandeira da Paraíba.svg Paraíba (PB)
  2. Bandeira do Paraná.svg Paraná (PR)
  3. Bandeira de Pernambuco.svg Pernambuco (PE)
  4. Bandeira do Piauí.svg Piauí (PI)
  5. Bandeira do estado do Rio de Janeiro.svg Rio de Janeiro (RJ)
  6. Bandeira do Rio Grande do Norte.svg Rio Grande do Norte (RN)
  7. Bandeira do Rio Grande do Sul.png Rio Grande do Sul (RS)
  8. Bandeira de Rondônia.svg Rondônia (RO)
  9. Bandeira de Roraima.svg Roraima (RR)
  10. Bandeira de Santa Catarina.svg Santa Catarina (SC)
  11. Bandeira do estado de São Paulo.svg São Paulo (SP)
  12. Bandeira de Sergipe.svg Sergipe (SE)
  13. Bandeira do Tocantins.svg Tocantins (TO)
Brazil States.svg
Distrikt
  1. Bandeira do Distrito Federal (Brasil).svg Brazilski federalni distrikt

Povijest Brazilskih država[uredi | uredi kod]

1534. godine: Naslijedne Kapetanije (Capitanias Hereditárias)[uredi | uredi kod]

Naslijedne kapetanije u današnjem Brazilu, 1534. godine

Brazil je prvobitno bio podijeljen na naslijedne kapetanije, koje su služile za lakše naseljavanje. Postojalo je 14 kapetanija kojima je vladalo 12 donova. Tadašnji kralj Portugala, João III, je ove kapetanije podijelio među potrugalskim velikanima, od kojih većina nije nikada ni došla u Brazil.

1573. godine: Dvije države[uredi | uredi kod]

Kondenzacija kapetanija u države 1573. godina

Vremenom, neuspjeli sustav podjele na kapetanije, kondenzirao je posjede u dvije države, državu Maranhão i državu Brazil.

1709. godine: Nastanak novih provincija[uredi | uredi kod]

Nastanak novih provinicja, 1709. godine


1789. godine: Pobunjene provincije[uredi | uredi kod]

Pobuna u Brazilu - Minas Gerais, 1789. godine

1789. godine u tadašnjoj kapetaniji Minas Gerais je podignut ustanak protih portugalske vlasti. Tadašnji kapetan Luís da Cunha Meneses, odbio je davati porez porez portugalskoj kruni u iznosu od 1500 kilograma zlata godišnje, poslije čega je u ustanku kreirana prva slobodna republika u Brazilu, Minas Gerais. Ubrzo nakon toga, a zaključno sa 18. travnjem 1792. godine, potugalska kruna je povratila vlast i u Minas Geraisu.

1822. godine: Imperijalne provincije, poslije propasti kolonijalne vlasti[uredi | uredi kod]

Brazilske provincije u Brazilskoj carevini, 1822. godine


1889. godine: Države republike Brazil[uredi | uredi kod]

Države u republici Brazil, 1889. godine

Južni dio provincije São Paulo je odvojen od São Paula, 1853. godine, kao kazna za sudjelovanje São Paula u pobuni protiv carevine koja se dogodila 1842. godine. Južni dio provincije je nova provincija Paraná.

1943. godine: Drugi svjetski rat[uredi | uredi kod]

Ponovna organizacija i imenovanje provincija, 1943. godine

Po ulasku Brazila u Drugi svjetski rat, vlada je odlučila da određene pogranične cjeline pretvori u provincije i da vlada direktno njima. U pitanju su provincije: Amapá, Rio Branco, Acre, Guaporé, Ponta Porã, Iguaçu i otočje Fernando de Noronha. Prve četiri su, poslije rata postale države, s tim što je Rio Branco preimenovan u Roraima, а Guaporé u Rondônia, kao hommage maršalu Rondôniu. Ponta Porã i Iguaçu su se vratili u prvobitno stanje, a otočje Fernando de Noronha je ponovno priključeno državi Pernambuco, 1988. godine.


1990. godine: Trenutne države i Federacija[uredi | uredi kod]

Države Brazila, danas

1960. godine, četverokutni teritorij unutar države Goiás, je dodijeljena za izgradnju novog glavnog grada Brasílije i federalnog distrikta. Paralelno sa tim, rasformiran je postojeći distrikt i od njega stvorena država Guanabara, koja sadrži samo grad Rio de Janeiro i okolinu, da bi 1975. godine ova država bila inkorporirana u državu Rio de Janeiro, a istoimeni grad je postao njen glavni grad. 1977. godine, južni dio države Mato Grosso, je postao posebna država Mato Grosso do Sul, sa glavnim gradom Campo Grande. 1988. godine, sjeverni dio države Goiás, je postao posebna federalna jedinica Tocantins, sa glavnim gradom Palmas.

Poveznice[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]