Prijeđi na sadržaj

Bulcsú László

Izvor: Wikipedija
U ovom mađarskom imenu prezime glasi »László«.
Bulcsú László
Bulcsú László
Bulcsú László
Rođenje 9. listopada 1922.
Smrt 4. siječnja 2016.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje jezikoslovac, prevoditelj, informatolog
Standardizacija infokutija

Bulcsú László [ˈbult͡ʃuː ˈlaːsloː] (Čakovec, 9. listopada 1922. – Zagreb, 4. siječnja 2016.), hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji govori oko 40 jezika. Po ocu je Mađar, a po majci Hrvat.[1] Poznat je kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku, "hrvatski Šulek naših dana" (S. Babić).[1] Njegovim radom i utjecajem pojavljuju se novi naraštaji hrvatskih jezikoslovaca oslobođenih zabludâ mladogramatičarske ("mladoslovničarske") jezikoslovne škole.[1]

Životopis

[uredi | uredi kod]

Nakon studija elektrotehnike u Budimpešti, na Sveučilištu u Zagrebu studirao je slavistiku i diplomirao 1952. godine. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sinjskoj gimnaziji.[2] Ondje je išao "da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše".[2] Kao učenik i asistent Stjepana Ivšića te poznavatelj mnogih jezika, od 1955. godine bio je zaposlen na Filozofskome fakultetu, gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, rusistiku, opće jezikoslovlje i informatologiju.[3] Od 1964. do 1970. godine predavao je slavistiku na sveučilištima u SAD-u (Sveučilište Indiana,[4] Sveučilište u Chicagu, Sveučilište Yale)[5] a doktorirao je 1986. godine na Sveučilištu u Chicagu s temom An Information Science Approach to Slavic Accentology.[5] Bavio se algebarskom lingvistikom, bio jedan od pionira strojnoga prevođenja i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom asirske klinopisne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne mezopotamske književnosti. László je kao pokretačka snaga Zagrebačkoga lingvističkoga kruga (u početku: Krug mladih slavista[1]) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.[6] Od osnutka Katedre za algebarsku i informatičku lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku bio je njezinim voditeljem.[6]

Stručni rad

[uredi | uredi kod]

Lászlóov doprinos oblikovanju hrvatskoga jezika teško je odrediva dosega. Široj je javnosti Lászlóov rad koliko-toliko poznat po zagovoru morfonološkog (tvorbenoga) pravopisa i izgradnji hrvatskoga nazivlja, jer je veliku većinu tuđica (pa i onih grčkoga i latinskoga podrijetla) zamijenio novotvorenicama. Lászlóov je prijedlog za reformu hrvatskoga pravopisa na tragu Zagrebačke škole (te su propise rabili Bogoslav Šulek, Adolfo Veber Tkalčević, August Šenoa, Ante Kovačić, Eugen Kvaternik) - no, László je ortografske propise još strože ustrojio. Navest ćemo neke:

  • jekavizacija "pokrivenoga r" u oblicima koje nije bilo ni u tekstovima Zagrebačke škole (vrieme/vrjemena; trjebati/trieba; potrjeba/upotriebiti; prjedpostavka; prjepisati/priepis; prjenositi/prienos; napried/naprjedak; rjezati/riez; vrjelo; srjeća...) i vraćanje drugih jekavskih oblika koji nisu ušli u sveopću primjenu (niesam, njekoliko, njeki, cjesta, goljem...)
  • ponešto drugačiji propisi u pojedinim slučajevima - npr. u superlativu: naj bolji, naj veći

U ostalim se rješenjima Lászlóov pravopis uglavnom poklapa sa zagrebačkim, od jata do neasimiliranja po zvučnosti (liepo, primjetba, razstaviti, izčupati, žalostna, odpjevati, šestdeset...), ali uz neke preinake (opći, š njom...). Druga je odlika Lászlóova spisateljstva jezična čistoća u kojoj László sustavno zamjenjuje sve riječi strane hrvatskomu jeziku, gdje Hrvatski jezik čisti od svih ruskih, srpskih, balkanskih, turskih, i arabskih riječi (pogreb, obrazovanje, ogroman, upečatnjiv, izvini, savez, savrešeno, magarac, boja, baš, čak, tek, barem, čekić, jastuk, čarape, čizme...) i mijenja ih hrvatskim (sprovod, naobrazba, golem, uočljiv, oprosti, svez, dokonalno, tovar, kras, upravo, pače, samo, dajbudi, batić, uzglavlje, bječve, škornje...) isto tako naj je ekstremniji pristup njegovoga čistunstva je mijenjanje latinskoga znastvenoga nazivlja (matematika, psihologija, biologija, fizika, kemija...) s hrvatskim (oloslovlje, dušoslovlje, živoslovlje, naravoslovlje, lučba...) primjer su njegovi zanimljivi nazivi padeža (nazovnik, rodnik, datnik, tvornik, zovnik, mjestnik, orudnik).

Što se tiče gramatike László ovdje vraća se na slovnicu Zagrebačke škole. U instrumentalu možine ili višebroju, kako ga on voli zvati (Bio sam s liepimi ženami., Što si to radio s timi uvenutimi cvieti?...i slično), u genetivu množine na takozvanu "ahkavicu" (Ima puno raznih ženah.), te u dativu (Idem k liepim ženam.).

U ticanju dokazivanja hrvatskosti "korienskoga" pravopisa, sustavno opovrgava sve navodne zablude popularnoga mnijenja o neutemljenosti tradicijskoga "etimoložkoga" načina pisanja u hrvatskoj pravopisnoj povijesti.

Na području hrvatskoga strukovnoga nazivlja za informacijske znanosti i druga područja Lászlóov trud tek čeka na priznanje i primjenu. Lászlóov je rad utjecao i na Ladanovo jezikotvorstvo, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika. Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.[1] László i Željko Bujas su, 1959. godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[7]

Djela, članci i prijevodi

[uredi | uredi kod]
  • Strojno prevođenje i statistika u jeziku (1959.) članak, Naše teme, (6), 105–298., (suautor Svetozar Petrović).[8]
  • Broj u jeziku (Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990) (SOL: Lingvistički časopis) članak
  • Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci, Jezik 4/X, (1962/63), 117-121 (suautor Božidar Finka)[9]
  • Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku, Jezik 4/XIV, (1966.), 115–128., članak, (suautor Božidar Finka)[10]
  • Enûma eliš = (kada se gore...): spjev o stvaranju svijeta: pohvala Marduku. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. God. 8 (1976), br.26–27; str. 5–20.
  • An information science approach to Slavic accentology, University of Chicago, Department of Slavic Languages and Literatures, (1986.) knjiga.[11][12]
  • Sitnice mudroslovne, Filozofska istraživanja (br. 30, god. 9 (1989), sv. 3, str. 973-978), članak
  • Što bi bilo da nije bilo, list Start od 23. lipnja 1990.[13]
  • Informacijske znanosti i znanje (1990.) Zbornik (članak, Neka pitanja strojnoga razumijevanja prirodnoga jezika)
  • Mušnammir gimillu = (L'učāru cijelosti...): Hvalopj'ev S'ūncu. članak, Croatian "Indias" = Hrvatske "Indije"; Most = The bridge: a journal of Croatian literature. (1990), sv. 4; str. 39–62.
  • Obrada jezika i prikaz znanja (1993.) Zbornik, ur. Slavko Tkalac, Miroslav Tuđman, (članak, Pabirci redničnoga i obavjèstnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava)[14]
  • Dvije pjesme: (Bez naslova), Heinrich Heine, prijepjev Književna smotra 26(1994), br. 91, str. 142.
  • M’ājka Mat’ijāševa, János Arany, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 143-146.
  • Uzprhao paun, Endre Ady, prijepjev, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 147-148.[15]
  • Tvorbeni pravopis (1994.) članak, Dometi, br. 11.[14]
  • Desetosamoglasnički sustav međimurskoga govora, (1994) članak, Kaj, br. 2-3.[16][17][18]
  • Uz prievod Puškinova Spomenika (1994.) članak, Književna smotra, br. 91.[14]
  • Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja[19] (1994.)
  • Jezik hrvatski u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti (1996.) Zbornik "Hrvatski uspjeh kroz zajedništvo", dio V: str. 5 - 7, INTERCON Zagreb.
  • 'Sedam priep'ieva (1996.) članak, Književna smotra. - 28 (1996), 99(1) ; str. 63-64
  • Jezik i komunikacija: zbornik radova, (1996.) (članak, Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine)[20]
  • Bilježka o književnome naglasku hrvatskome (1996.) članak
  • Prvici (1997.) poglavlje u Hrvatski jezikovnik i savjetovnik / Ivan Branko Šamija [21] (radi se o prijevodu nazivâ kemijskih elemenata (prvika) na hrvatski jezik)
  • Ilijada: svitak prvi, Književna smotra. - 28 (1996), 100(2) ; str. 167-172 (1997.) prijevod s Homerova grčkoga na hrvatski jezik
  • Šammu ša libbi. // Trava od srca: hrvatske Indije II. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet, 2000. str. 7–51., članak[22]
  • I tako se kola kretoše koturati nizbrdo[23] (2001.) članak
  • Pjesme, bajke, drame, Aleksandar Sergejevič Puškin, (2002.) priredio Ivan Babić (Bulcsú László preveo je pjesmu Я памятник себе воздвиг нерукотворный... Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...)[24]
  • Iz glasoslovlja opće međimurštine: listek na preštimano voredničtvo (2002) članak, Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu, god. 35, 1/2, str. 61-90.[25]
  • Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza., (2002), ur. Milka Jauk-Pinhak, Gy. Csaba Kiss, István Nyomárkay. Zagreb: Katedra za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, (članak, Asbóthova prosudba Rešetārove slovnicē s'rbskōga (hrvātskōga) jezika, 229-251.)[20]
  • Hrvatski ili hrvacki pravopis? (2004.) članak
  • Sporenje oko pokrivenoga r. // Fokus, 6. svibnja 2005., str. 34.[5]
  • Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme[26] (2004.) članak
  • Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī, Književna smotra. - ISSN 0455-0463. - 41 (2009), 3(153) ; str. 137-143.
  • Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora // Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 9.-18.[27]
  • Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu, Odjel za orijetnalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2012., knjiga.[28]
  • Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme, (2012.) priredio i pogovor napisao Fikret Cacan,[29] (Bulcsú László preveo je pjesmu Я памятник себе воздвиг нерукотворный... Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...)[30]

Nagrade

[uredi | uredi kod]

Ostalo

[uredi | uredi kod]

Bio je olimpijski plivački reprezentativac (kandidat 1948. za OI u Londonu) i hrvatski rekorder u klasičnome plivanju leptirovim načinom.[2][31].

Smatra se da je u 1960-ima upravo on izmislio riječ sažetak.[32]

Počasni je član Matice Hrvatske u Varaždinu te je članom Akademskoga korpusa Mađarske akademije znanosti.[31]

Počasni je predsjednik Hrvatskog društva za jezične tehnologije.[33]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., str. 259-260., ISBN 953-160-052-X
  2. 2,0 2,1 2,2 Slobodna Dalmacija, prilog Forum, Strančari niesu za pitanja jezika nadležni, (razgovor s prof. Bulcsuom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2-3.
  3. Filozofski fakultet - Sveučilište u Zagrebu. Povijest - Odsjek za lingvistiku Arhivirano 2010-04-22 na Wayback Machine-u, preuzeto 10. lipnja 2013.
  4. (en) Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964:

    Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)

    , preuzeto 19. lipnja 2013.
  5. 5,0 5,1 5,2 ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006., str. 54., preuzeto 19 lipnja 2013.
  6. 6,0 6,1 Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, str. 589. Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.
  7. Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age Arhivirano 2019-06-24 na Wayback Machine-u, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.
  8. Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age Arhivirano 2019-06-24 na Wayback Machine-u, (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., fusnota 35, str. 86.
  9. http://hrcak.srce.hr/file/103007
  10. (pl) Maciej Czerwiński, Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki, fusnota 20, str. 79. Arhivirano 2014-02-01 na Wayback Machine-u, Socjolingwistyka XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.
  11. (en) worldcat.org: László, Bulcsú 1922-, preuzeto 10. lipnja 2013.
  12. (en) books.google.com: An Information Science Approach to Slavic Accentology, preuzeto 10. lipnja 2013.
  13. http://hrcak.srce.hr/file/99852
  14. 14,0 14,1 14,2 Ministarstvo znanosti i tehnologije: SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH Arhivirano 2014-02-03 na Wayback Machine-u, preuzeto 18. lipnja 2013.
  15. http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Casopisi/Knjizevna_smotra/Knjizevna_smotra_bibliografija.pdf
  16. http://hrcak.srce.hr/file/34624
  17. http://hrcak.srce.hr/file/35588
  18. http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf
  19. [https://web.archive.org/web/20130527161022/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Arhivirano 2013-05-27 na Wayback Machine-u Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja] Arhivirano 2013-05-27 na Wayback Machine-u, preuzeto 10. lipnja 2013.
  20. 20,0 20,1 Mate Kapović, Nove duljine u hrvatskom jeziku (nakon općeslavenskoga razdoblja), Filologija, br. 44, listopad, 2005., str. 61, preuzeto 16. lipnja 2013.
  21. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-01. Pristupljeno 2014-07-26. 
  22. Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 18., preuzeto 21. lipnja 2013.
  23. Bulcsú László, I tako se kola kretoše koturati nizbrdo Arhivirano 2012-09-28 na Wayback Machine-u, Vijenac, br. 185, 5. travnja 2001., preuzeto 10. lipnja 2013.
  24. http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf
  25. Katalog Gradske knjižnice Krapina: Iz glasoslovlja opće međimurštine : listek na preštimano voredničtvo / Bulczu Laszlo, preuzeto 20. lipnja 2013.
  26. Tuđinština u jeziku hrvatskome, preuzeto 10. lipnja 2013.
  27. Hrvatske Indije 3, ur. Zdravka Matišić, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 9.-18., preuzeto 21. lipnja 2013.
  28. hfiloloskod.hr: Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu, preuzeto 18. lipnja 2013.
  29. matica.hr: Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme[mrtav link], preuzeto 17. lipnja 2013.
  30. matica.hr: Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme, Kazalo, str. 216.[mrtav link], preuzeto 17. lipnja 2013.
  31. 31,0 31,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-09. Pristupljeno 2014-07-26. 
  32. http://end.translatum.gr/wiki/sažetak
  33. „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-04. Pristupljeno 2014-07-26. 

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]