Bosanskohercegovački endemi
Bosanskohercegovački endemi obuhvataju niz biljnih i životnjskih vrsta i podvrsta čiji je areal ograničen na područje Bosne i Hercegovine, a pripadaju balkanskom centru endemizma. Iako su pretežno vezani za Dinaride, ima ih i u unutrašnjosti, do prisavskih ravničarskih područja.
Imajući u vidu relativnu površinu Bosne i Hercegovine u globalnim razmjerima, svi njeni endemi se mogu uključiti u kategoriju koja se označava kao stenoendemi, tj. endemi uskog rasprostranjenja. Ipak, i u toj kategoriji se razlikuju oni koji su usko lokalno vezani, među kojima su posebno zanimljivi glacijalni relikti, koji su svoja pribježišta (refugije) pred naletima glacijacija (ledenih doba) našli na području današnje Bosne i Hercegovine.
Definicija endema i endemizma[uredi | uredi kod]
Endem (grč. ἔνδημος - endemos = lokalni) – u biologiji – je svaka biosistematska kategorija sa ograničenim izvornim rasprostranjenjem, izvan kojeg je, prirodno nema. Pod ovim pojmom se obično podrazumijeva prisustvo takvih organizama na veoma uskom prostoru, ali se on može odnositi i na mnogo šira prostranstva, kao što su kontinenti (australijski endemi, npr.).Također možemo govoriti i o balkanskim, bosanskohercegovačkim ili endemima Dinarida.
Endemske mogu biti i više i niže taksonomske kategorije, od (pod)klase do infraspecijske razine. Tako je potklasa Aplacentalia (sisari bez posteljice) engemi australijske zoogeografske oblasti, kao i više njihovih redova i porodica, rod riba Aulopyge i njegova jedina vrsta, Aulopyge hügeli, endemi Dinarida, a Knautia saraevoensis je endem Sarajevskog polja.[1][2]
Ukratko, endemi su svi organizmi urođenici ili aboridžini (lat. ab = od, pri + origine = porijeklo; aborigine = od početka; prastanovnici nekog područja), od a određenog dijela biosfere, koji se ne javljaju u njenom ostatku. Takva taksonomska kategorija je endem, a ta pojava je endemizam. Centri endemizma su ona područja koja imaju relativno visoku zastupljenost endemskih taksona (u odnosu na svoju površinu). Obilježavajuća odrednica endemizma, dakle nije sistematski rang ili ekološka niša (npr.), nego ograničeni uži ili širi areal.
Endemizam je najčešći u izoliranim područjima tipa otoka, jezera, klanca uvale, pećine i sl. Nedostupni izolati na kopnu, u tom pogledu, se ponašaju kao i populacije manje ili više udaljenih otoka.
Endemske biljke[uredi | uredi kod]
Kriteriji za slijedeći popis su:
- Sve endemske biljke Bosne i Hercegovine.
- Svi endemi Dinarida, sa glavninom areala u Bosni i Hercegovini,
- Svi endemi čiji je locus classicus u Bosni i Hercegovini.
Specifičnost rasprostranjenja je istaknuta u zadnjoj koloni naredne tabele.
- Napomena: Glavnina priloženih podataka potiče iz knjige "Endemične biljke", koju je Čedomil Šilić publicirao u seriji "Priroda Jugoslavije", u ediciji IP "Svjetlost" Sarajevo.[3]
Endemske životinje[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
- ↑ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first edition 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7; ISBN 0-674-36446-5.
- ↑ Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. Izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-02557-9.
- ↑ Sofradžija A., Hadžiselimović R. (1981): Hromosomi slatkovodnih kolousta i riba Jugoslavije. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 34: 117-152.
- ↑ Sofradžija A. (1999): Lovna divljač. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.
- ↑ Sofradžija A., Muzaferović Š. (2007): Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-4-5.
- ↑ Sofradžija A. (2009): Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, ISBN 978-9958-47-110-0.
Povezano[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00606-004-0282-4#page-1
- http://www.planet-mammiferes.org/drupal/en/node/39?indice=Ursus+arctos+bosniensis Arhivirano 2015-09-24 na Wayback Machine-u, Subspecies Sheet.</ref> http://www.science.smith.edu/msi/pdf/i0076-3519-538-01-0001.pdf%7Cjstor=3504309}}[mrtav link]
- http://www.planet-mammiferes.org/drupal/en/node/39?indice=Capreolus+capreolus+grandis Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u.
- http://www.cabdirect.org/abstracts/20103231520.html;jsessionid=32ABB03A0885368E6CAE66672AC2307[mrtav link], Kraniometrijske i biosistematske posebnosti populacije mrkog medvjeda (Ursus arctos L. 1758.) u Bosni i Hercegovini u odnosu na populaciju medvjeda sa Južnih Karpata u Rumuniji.