Arta, Grčka
Άρτα | |
---|---|
![]() | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Periferija | Epir |
Prefektura | Arta |
Stanovništvo | 23863 (2001[1]) |
Površina | 47.973 km² |
Visina | 30 m |
Koordinate | 39°25′N 20°59′E / 39.417°N 20.983°E |
Poštanski broj | 471 00 |
Pozivni broj | 26810 |
Registarska oznaka | ΑΤ |
Gradonačelnik | Panagiotis Ekonomidis |
Službena stranica | www.arta.gr |
Karta | |
Arta (grčki: Άρτα) je grad u sjeverozapadnoj Grčka, sjedište prefekture Arta u periferiji Epir. Za antičkih vremena grad je bio poznat pod imenom Ambracia / Amvrakia (grčki:Αμβρακία).
Arta je poznata i po svom Starom mostu preko rijeke Araktos, kao i po srednjovjekovnoj utvrdi iz 13. vijeka, koja spada u red najbolje očuvanih u cijeloj Grčkoj. Arta je grad prepun bizantskih historijskih građevina, ponajviše crkava, od kojih je najpoznatija Parigoritrija, izgrađena oko 1290. godine od strane despota Nikifora.
- Današnja Arta je sjedište Tehnološkog edukacijskog instituta Epira.
Historija[uredi | uredi kod]
Arta u doba antike[uredi | uredi kod]
Prvo naselje na tlu Arte, osnovali su doseljenici iz Korinta u 7. vijek pne., pod imenom Amvrakia (antičko ime Arte). 295. pne. Pir, epirski kralj Molosijanaca premjestio je sjedište svoje kraljevine u Ambrakiju, odakle je lakše mogao napadati na Rimljane. Pir je uspio izvojevati velike ali i vrlo skupe pobjede (uz puno žrtava) protiv Rimljana, zbog toga je njegovo ime ostalo trajno zapamćeno iz rimske uzrečice Pirova pobjeda, a to se prije svega odnosilo na događaje poslije bitke kod Askuluma. Od 146. pne. Amvrakia je u sastavu Rimskog Carstva, a provincija Epir, nazvana je Epirus Vetus, za razliku od novoustanovljene Epirus Nova koja je bila istočnije.
Grad se prvi put spominje pod imenom Arta, tek 1082 godine.
Za vrijeme Bizanta i Otomanskog Carstva[uredi | uredi kod]
1204 godine nakon pada Konstantinopola u ruke križara, Arta je postala sjedište Epirske Despotovine koja se na vrhuncu svoje moći prostirala se od Drača te preko cijele sjeverozapadne Grčke, Tesalije i sjeverozapadne Makedonije. Nakon toga gradom kratkotrajno vlada talijanska feudalna obitelj Orsini (1318 -1337) Potom Artom upravlja Srpsko Carstvo (1337 - 1359), pa za njima albanski rodovski klan (1359 -1416) Potom gradom upravljaju talijanski feudalci iz familije Tocco; Carlo II Tocco i Leonardo III Tocco.
Zatim Turci zauzimaju 1449 godine Artu i mijenjaju joj ime u Narda. Zatim je Arta kratkotrajno pod vlašću Venecije od 1717 godine, potom Francuza od 1797 godine. Turci ponovno zauzimaju grad 1799 godine i drže ga pod svojom vlašću sve do 1881 kada je nakon odluke Berlinskog kongresa grad pripojen Kraljevini Grčkoj.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Antika[uredi | uredi kod]
Današnja Arta leži na ostacima starog naselja Ambrakia. Od stare Ambrakije ostalo je malo; ostaci starih zidina, ostatci hrama bogu Apolonu, iskopine antičkog kazališta i ostatci jugozapadnog groblja stare Ambrakije.
Bizant[uredi | uredi kod]

Utvrdu Arta podigao je epirski despot Mihajlo II Komnen Dukas sredinom 13. vijeka, to je dobro očuvani primjer bizantske arhitekture. Najvažniji bizantski spomenik Arte je Crkva - Parigoritrija koju je podigao od 1285 do 1289 Nikifor I. Komnen Dukas i njegova žena Ana Palajologina Kantakuzina. Crkva Sv.Teodora još je jedan primjer fine bizantinske arhitekture. Ostali spomenici su crkva Sv. Bazilija (Hagios Vasilios) i manastir Kato Panagia.
Muzeji[uredi | uredi kod]
- Muzej prahistorije i klasične antike iz Arte
- Crkva Parigoritrija (arheološka zbirka)
- Historijski muzej Skoufas
- Arheološki muzej Koronisia
Tehnološki edukacijski institut Epir[uredi | uredi kod]
Tehnološki edukacijski institut Epir (T.E.I.) ima sjedište i glavni studentski kamp u Arti; a u ostalim gradovima Epira podružnice, a one se nalaze u ; Janjini, Igumenica i Preveza. T.E.I. danas ima (4) Fakulteta i (13) Odjela.
Geografske karakteristike i promet[uredi | uredi kod]
Arta se nalazi sjeverozapadno od Antirija, Mesolongija i Agrinija, sjeveroistočno od Preveze, jugoistočno od Janjine i jugozapadno od Trikale.
Grad je povezan s ostalim grčkim gradovima magistralnim cestama; grčka nacionalna cesta GR-5 (Antirio - Janjina) i grčka nacionalna cesta GR-30 (Arta-Peta - Trikala). Rijeka Araktos teče zapadno od grada, veliko akomulaciono jezero na rijeci nalazi se sjeverno od Arte.
Rast stanovništva Arte posljednjih decenija[uredi | uredi kod]
Godina | Stanovništvo | Promjene |
---|---|---|
1981 | 20,004 | - |
1991 | 23,710 | +3,706/+18.53% |
2001 | 23,863 | +153/+0.65% |
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Prefektura Arta Arhivirano 2009-02-21 na Wayback Machine-u (el)
- Općina Makrakomi na stranicama GTP-a (el), (en)
- Makrakomi na stranicama GTP-a (el), (en)