Vati, Samos

Vati Βαθύ
Osnovni podaci
Država	Grčka
Periferija	Sjeverni Egej
Prefektura	Samos
Stanovništvo	12384 (2001)
Površina	642.245 km²
Visina	0 - 10 m
Koordinate	37°44′N 26°52′E
Poštanski broj	831 00
Pozivni broj	22730
Registarska oznaka	ΜΟ
Karta
Vati Položaj grada na karti Grčke

Vati (grčki: Βαθύ), znan i kao Vateos Samos (grčki: Βαθέος Σάμου) je administrativno središte i najveće naselje na grčkom otoku Samos u istočnom Egeju i sjedište Prefekture Samos.

Vati i Samos, su zapravo dva naselja koja su se danas spojila i tvore jednu urbanu cjelinu.

Geografske karakteristike

Naselje Vati Samos leži na sjeveroistočnom kraju otoka Samos u Zaljevu Vati (Κόλπος Βαθέος). Zaljev Vati dužine 5 km i širine 1 km, je jedna od najboljih prirodnih luka u cijelom Egeju, iza zaljeva uzdiže se planina Tios (453 m). Vati sa svojih 2, 025 stanovnika je manje naselje, kojeg otočani Ano Vati (Άνω Βαθύ=Gornji Vati) a Samos sa 6, 236 stanovnika je veće naselje, koje leži na moru na istočnoj obali zaljeva, a otočani ga zovu i Kato Vati (Κάτω Βαθύ=Donji Vati).

Historija

Vati

Na mjestu gdje leži Vati, postojalo je naselje vjerojatno već sredinom 16. vijeka, no pravi procvat doživjelo je početkom 17. vijeka kad su se tu naselile izbjeglice sa Peloponeza do ruševina antičkog naselja na lokaciji Moraitokori (Μωραϊτοχώρι). Oni su odabrali to skrovito mjesto na sedlu između brda Kucomilos i Varela, 80 metara iznad mora, južno od Zaljeva Vati - zbog sigurnosti. Živjeti uz more u ono vrijeme, puno nenadanih napada bilo je suviše riskantno. Već sredinom 18. vijeka Vati je postao najveće otočko naselje, uz more nije postojalo ništa, već se je mjesto Gialos (Γιαλός = Obala) koristilo kao luka Vatija.

Vati je jedno je od najstarijih naselja na otoku. Izgled naselja nije se puno promjenio; uske stepenaste ulice, male kuće jedna na drugoj i male stare crkvice i dalje dominiraju Vatijem.

Samos

Prve kuće i skladišta kod Gialosa počele su nicati na početku 19. vijeka, kad je piratsvo po Egeju iskorjenjeno. Nakon grčkog rata za nezavisnost, Samos je ostao u sastavu Otomanskog carstva, ali je dobio znatno veću samostalnost i pravo da otočani sami biraju svog pašu (guvernera). Guverner Janis Gikas najzaslužniji je za razvoj naselja Samos, on je 1854 Samos proglasio administrativnim središtem otoka, proširio luku, i izgradio brojne javne zgrade. Od tad je Samos stao ubrzano rasti, a Vati stagnirati.

Privreda

Pogled na grad Vati Samos

Glavna privredna aktivnost današnjeg Vatija je turizam, uz nešto poljoprivrede koja je nekad bila dominantna aktivnost. Na visoravni Vlamari istočno od Vatija nekoć su se uzgajale žitarice i duhan. Danas se tek kod zaseoka Kamara i Agia Zoni uzgoja nešto povrća, grožđa i maslina.

Znamenitosti

Kuros sa Samosa

• Arheološki muzej Samos, - prva zgrada muzeja izgrađena je 1912. i u nju je smješten arhiv guvernera (pašaleon) otoka . Uz financijsku pomoć njemačkog Volkswagena podignuta je još jedna zgrada muzeja 1987., u njoj su izloženi brojni kipovi slavnih Kurosa sa Samosa
• Bizantinski muzej, - ima veliku kolekciju crkvenih predmeta (ikone, križevi, svjećnjaci, kaleži..) od 15. do 19. vijeka.

Istočno od Vatija nalaze se dva manastira;

• Manastir Agia Zoni na visoravni Vlamari, osnovan je 1695 ima freske iz istog razdoblja.
• Manastir Zoodokos Pigi osnovan 1756 smješten je na visokoj hridi (300 m) sa nje puca pogled na istočne obale otoka i obližnju tursku obalu.

Stanovništvo

Rast stanovništva naselja Vati - Samos
Godina	Zajedno (općina)	Vati	Samos
1666	2.400	1.600	---
1828	8.658	3.979	962
1864	10.034	4.091	1.883
1874	9.434	---	---
1890	12.390	---	---
1902	17.174	---	---
1991	11.997	2.903	5.824
2001	12.384	2.875	6.275

Gradovi prijatelji

• Turska, Kuşadası (od 28. oktobra 1999.)

Vanjske poveznice

• Povijest, karte i obavijesti za putnike (en)