Ermopolis

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije


Koordinate: 37° 26′ SG Š, 22° 55′ IGD

Ermoupoli  (Ερμούπολη)
Ermoupoli
Ermoupoli
Lokacija
Ermopolis is located in Grčke
Ermopolis
Koordinate 37°26′N 24°55′E / 37.433°N 24.917°E / 37.433; 24.917Koordinate: 37°26′N 24°55′E / 37.433°N 24.917°E / 37.433; 24.917
Vremenska zona: EET/EEST (UTC+2/3)
Visina (min-max): 0 - 10 m (0 - 33 ft)
Vlasti
Država: Grčka
Periferija: Južni Egej
Prefektura: Kikladi
Statistike o stanovništvu (godine 2001)
Uže gradsko jezgro
 - Stanovništvo: 13.400
 - Area:[1] 11,325 km² (4 sq mi)
 - Gustina: 1.183 /km² (3.065 /sq mi)
Kodovi
Poštanski kodovi: 841 00
Pozivni brojevi: 22810
Kodovi registarskih tablica: ΕΜ
Web-sajt
www.hermoupolis.gr
Flag of Greece.svg

Ermopoli, starinski Ermoupolis (grč. Ερμούπολη, engl. Ermoúpoli) je najveći grad u Grčkoj i upravno središte prefekture Kikladi, kao i istoimenog ostrvlja. Ermopoli je i najveće mesto na ostrvu Siros.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Pogled na grad
Gradsko jezgro
Pravoslavni katedralni hram
Rimokatolički katedralni hram

Najstariji oblik imena grada je Hermoupolis i on predstavlja latiniziranu verziju složenice "Hermesov grad".

Prirodni uslovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Ermopoli se nalazi u središnjem delu ostrva i prefekture Kikladi. Grad je smešten na istočnoj strani ostra Siros u omanjem zalivu, gde se nalzi gradska luka. U blizini grada postoje lepe peščane plaže.

Klima u Ermopoliju je sredozemna sa dugim i toplim letima i blagim i ne toliko kišovitim zimama. Manjak padavina je osoben za većinu grčkih ostrva koja su udaljena od kopna.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Ermopoli je mlad grad, iako je istorija ostrva Siros mnogo duža i veoma bogata. Grad je osnovan u cilju ojačavanja istočnog dela mlade grčke države početkom 19. veka. Ermopoli je nastao kao novo naselje uz dotad najvažnije mesto ostrva Ano Siros, koje se nalazilo u unutrašnjosti ostrva, bezbednijoj od napada sa mora, posebno gusara. Vreme nastanka je vreme osnivanja savremene grčke države, čine su omogućeni uslovi za bezbedniji život i osnivanje naselja u priobalju.

Ermopoli je odmah po osnivanju postao važno mesto i upravno središte Kiklada i važna luka novostvorene države. Gradska luka je bila "vrata ka Istoku" i mesto gde su se uskoro počeli naseljavati Grci iz susednih oblasti, tada pod Turcima. Luka je bila najvažnija u državi, odmah posle pirejske. Uz nju se od 1856. godine razvilo i veliko brodogradilište. Sve ovo je omogućilo brz priliv stanovništva, kako sa okolnih ostrva Kiklada, tako iz okolnih područja tadašnje osmanske carevine, naseljenih mahom Grcima. Ovo je bio veliki podstrek za izgradnju velelepnih zdanja u gradu, posebno gradskih katedralnih hramova. Podignute su i brojne javne građevine u neoklasicističkom stilu.

U 20. veku Ermopoli se nije naglo razvijao kao u prethodnom, ali je zadržao svoju važnu saobraćajnu i upravnu poziciju ovog dela države. Usporeni razvoj bio je naročito primetan posle Drugog svetskog rata, kada je grad teško stradao i kada je bilo najprisutnije iseljavanje sa ostrva na kopno. Poslednjih decenija ponovno oživljavanje grada vezano je za brz razvoj turizma kako u gradu i okolini, tako i na svim ostrvima Kiklada.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Ermopoli danas ima oko 14.000 stanovnika, a više od 20.000 u gradskom području. I pored toga što spada u najmanja središta prefektura u zemlji, on spada i među najdinamičnije, sa brzim razvojem zahvaljujući turizmu i saobraćajnom čvorištu. Stanovništvo grada su uglavnom etnički Grci, pravoslavni i rimokatolici.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Ermopoli je važno trgovačko-poslovno, upravno i obrazovno središte Kiklada. Posebno je važno istaći ulogu grada kao distributivnog centra na svim poljima za brojna okolna ostrva. Ovo je posebno važno leti, kada ovde boravi veliki broj turista.

Ermopoli je i važno obrazovno središte - Univerzitet Egeja ima ovde svoje sedište i njegov najveći deo.

Na ostrvu blizu Ermopolija postoji i Međunarodni aerodrom Siros.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Basic Characteristics". Ministry of the Interior. www.ypes.gr. http://www.ypes.gr/topiki.htm. pristupljeno 07. 08. 2007.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]