9. korpus JNA - Knin

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
9. korpus JNA - Knin
KoV JNA.JPG
Amblem KoV
Aktivna 1988. – 1992.
Država Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
Odanost Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Grana Kopnena vojska JNA
Sjedište Knin, SR Hrvatska
Sudjelovanje u borbama Rat u Hrvatskoj
Rat u Bosni i Hercegovini
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Tomislav Trajčevski
Špiro Niković
Vladimir Vuković
Ratko Mladić
Savo Kovačević

9. korpus JNA odn. kninski korpus je bio korpus Kopnene vojske Jugoslovenske narodne armije sa sjedištem u Kninu, SR Hrvatska. 9. korpus JNA je slovio za jedan od najboljih korpusa Jugoslovenske narodne armije (JNA).[1]

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

9. korpus JNA je osnovan 1988 godine od 9. motorizirane brigade JNA. Zona odgovornosti 9. korpusa je bila sjeverna i srednja Dalmacija. Komanda 9. korpusa je bila smještena u Kninu. Nadređena komanda 9. korpusa je bila Komanda Vojnopomorske oblasti (VPO), komanda Saveznog sekretarijata narodne obrane (SSNO) i Komanda 2. vojne oblasti (2. VO). Mirnodopski efektivi 9. korpusa su bili skromni. U ljeto 1991 godine, dio snaga 9. korpusa je bio ugašen (316. motorizirana brigada), a u jesen i zimu iste godine 9. korpus je bio pojačan novim jedinicama; 271. lakim artiljerijskim pukom Protiv vazdušne odbrane (PVO), 594. inžinjerijskim pukom, 1. motoriziranom brigadom i 11. proleterskom motoriziranom brigadom. Krajem augusta i početkom septembra 1991 godine, 9. korpus je bio pojačan sa četiri bataljona iz 1. (1. VO) i 3. vojne oblasti (3. VO); bataljonom 4. proleterske motorizirane brigade iz Pirota, bataljonom 592. motorizirane brigade iz Kumanova, oklopnim bataljonom iz Mostara i oklopnim bataljonom iz Kraljeva. U januaru 1992 godine, 9. korpus se sastojao od; Komande korpusa s Prištabnom jedinicom (PJ), 1. motorizirane brigade, 11. proleterske motorizirane brigade, 180. motorizirane brigade, 221. motorizirane brigade, Taktičke grupe-1, 9. mješovitog artiljerijskog puka, 557. mješovitog protuoklopnog artiljerijskog puka, 594. inžinjerijskog puka, 271. lakog artiljerijskog puka PVO, 405. pozadinske baze, 2. brigade Teritorijalne odbrane (TO) i 3. brigade TO. Od sredine septembra 1991, Komandi 9. korpusa je podređena TO Republike Srpske Krajine (RSK) u sjevernoj Dalmaciji. Komandanti 9. korpusa su bili general-potpukovnik Tomislav Trajčevski, general-major Špiro Niković, general-potpukovnik Vladimir Vuković, general-potpukovnik Ratko Mladić i general-major Savo Kovačević. Načelnici štaba 9. korpusa su bili general-major Janez Rebolj, general-major Ratko Mladić i general-major Savo Kovačević.[1]

Borbeno djelovanje 9. korpusa[uredi - уреди | uredi izvor]

General-major JNA Ratko Mladić, komandant i načelnik štaba 9. korpusa tokom 1991 i 1992 godine.

U ljeto 1990 godine, 9. korpus je bio ojačan oklopnim snagama koje su bile rasporođene u Kninu i Benkovcu. U vrijeme rata u Hrvatskoj sastav klasifikacije "A" 9. korpusa je u proljeće 1991 godine izašao iz kasarni i organizirao odbranu općina Knin, Benkovac i Obrovac od djelovanja hrvatske policije. U tom razdoblju 9. korpus je djelovao po sustavu borbenih skupina.[1] Pod tajnim nazivom "Bedem" Komanda 9. korpusa je od 22. 7. 1991 vodila naredbu o mjerama stalne, povišene i potpune borbene spremnosti.[2] Krajem augusta i i u prvoj polovici septembra 1991 godine, 9. korpus je zauzeo Kijevo i Kruševo, te Maslenički most. Time je 9. korpus postigao povoljne uvjete za napade na primorske gradove uzduž Dalmacije, te je 18. 9. 1991 potisnuo snage Zbora narodne garde (ZNG) iz Drniša. Na pravcu Gračac - Gospić djelovale su uglavnom snage pobunjenih Srba koje su 27. 9. 1991 zauzele Lovinac i deblokirale veliko skladište JNA u Svetom Roku. 9. korpus je u napadu, od 4. do 7. 10. 1991, na šire područje Zadra izbio na sam ulaz grada. Potom je osigurao izvlačenje ljudstva, naoružanja i opreme JNA iz Zadra u garnizone Benkovac i Knin. Većih borbi nakon toga nije bilo, sve do 18. - 19. 11. 1991 kada su dijelovi 9. korpusa napali i zauzeli Škabrnju i Nadin. Pri zauzimanju Škabrnje pripadnici 9. korpusa i srpske paravojne postrojbe su počinili jedan od najvećih zločina rata u Hrvatskoj ubivši (masakrirajući) 58 civila i 26 pripadnika ZNG-a. Taj zločin je znan kao Masakr u Škabrnji. Od 25. 11. do 24. 12. 1991 godine, 9. korpus je bio angažiran na preseljenju JNA iz Šibenika zbog čega su napadi na hrvatske položaje bili svedeni na minimum. Nakon izvlačenje snaga 9. korpus je 31. 12. 1991 i 1. 1. 1992 godine zauzeo Novigrad. Od 3. 1. 1992 do prestanka postojanja 9. korpus je sudjelovao u odbrani zauzetih područja i formiranju TO RSK.[1]

Bitka za Šibenik i šibensko zaleđe 1991 godine[uredi - уреди | uredi izvor]

Operacija "Obala 91" je bio naziv za vojnu operaciju JNA koja je imala za cilj presijecanje Hrvatske kod Šibenika na pola. Snage 9. korpusa uključivale su i garnizone koje su se nalazile u kasarnama u i oko Šibenika (Zečevo, Krušice i Smokvica), te položaje Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) od kojih je najvažniji bitnica na otoku Žirju. Od 11. do 13. 9. 1991 godine, 9. korpus je izvršio jak napad na područje Skradina koji je ostavio Šibenik bez struje i vode. 9. korpus je napadao Šibenik sa 63 tenka i 45 oklopna transportera. Dana 16. 9. 1991 počeo je tenkovski napad 9. korpusa iz Bribira prema Šibeniku, istovremeno iz Oklaja i Tepljuha je bio napadnut Drniš. Pripadnici ZNG-a su se nakon kraćeg sukoba povukli, a iz Knina je napredovala tenkovska jedinica 9. korpusa sa oko 40 tenkova i mnogo pratećih kola, s namjerom da zauzme Šibenski most i napadne grad sa zapadne strane. Nakon prolaska preko Gaćeleza, tenkovi su se razdvojili na dvije ceste, od kojih je jedna vodila u Zaton. Nešto iza 19 sati tenkovi 9. korpusa su se pojavili na zapadnoj strani Šibenskog mosta čime je bila presiječena veza južne Dalmacije sa ostatakom Hrvatske. Narednih sedam dana Šibenik je bio izložen teškim topničkim napadima 9. korpusa. Drniš se našao odsječen od Šibenika i Splita, nakon čega je 9. korpus zauzeo grad. ZNG je bio prisiljen povuči se na liniju Pakovo Selo - Sedramić - Unešić. Okupacija Drniša rezultirala je masovnim egzodusom civilnog stanovništva, većinom Hrvata. 9. korpus je također uspio deblokirati kasarne u Trbounju i Žitniću. Napredovanje 9. korpusa zaustavljeno je na području Drniša u bitci kod Pakovog Sela pri čemu su snage ZNG-a uništile jedan tenk i jedan oklopni transporter 9. korpusa, te oštetile tri tenka. Na strani JNA je bilo 10 poginulih vojnika, veći broj ranjenih, a zarobljen je bio major Stevo Krkljaš sa 30 vojnika.[3]

Bitka za Zadar i zadarsko zaleđe 1991/92 godine[uredi - уреди | uredi izvor]

Operacija "Udar 91" je bila vojna operacija JNA koja je imala za cilj skraćivanje fronte u Ravnim kotarima na liniji Paljuv - Prigrada - Podgradina - Novigrad i Poličnik - Suhovare, te otvaranje mogućnosti daljnjeg napredovanja u smjeru Zadra. Za napad 9. korpus je koristio 1. i 2. bataljun 180. motorizirane brigade i oklopni bataljun 221. motorizirane brigade uz potporu dvije bitnice 9. mješovitog artiljerijskog puka. Napad je počeo u 6.45 sati, 31. 12. 1991 godine, topničkim napadom po položajima Hrvatske vojske (HV). Potom je uslijedio glavni napad tenkovima i pješaštvom na liniji Smilčić - Paljuv koji je bio zauzet oko 11 sati čime su istočne snage HV-a ostale odsječene. U 12.30 uz potporu četiri tenka 9. korpus je pokrenuo napad na Novigrad, dok je istovremeno napadnuta Pridraga sa 6 tenkova i oklopnim transporterom. Tijekom 1. 1. 1992 godine borbe su se nastavile na liniji Zeleni hrast - Jurjevac. U tom napadu, oko 11.00, jedan tenk 9. korpusa je oštetila mina, a protuoklopnim bacačima uništen je jedan kamion. Oko 14.30 topnička vatra HV-a je zaustavila napad i prodor prema Jurjevcu iz pravca Podgradine pri čemu je bila uništena jedna samohotka 9. korpusa. Odmah nakon zaustavljanja prodora počelo je izvlačenje civilnog stanovništva, a poslije i pripadnika HV-a iz Novigrada u Posedarje. Unatoč potpisanom primiruju 2. 1. 1992 godine, 9. korpus je nastavio sa napadima nakon uspjeha na području Pridraga - Novigrad - Paljuv - Podgradina. 9. korpus je krenuo u napad na područuju Zemunika Donjeg radi ostvarivanja direktne komunikacije Benkovac - Zrakoplovna vojna baza Zemunik. Napad na Zemunik Donji je počeo 3. 1. 1992 iz dva smjera, nakon pregrupiranja tenkovskih jedinica iz Novigrada. 9. korpus se nakon napada povukao na početne položaje uz dva oštećena tenka. Istovremeno uz napad na Zemunik Donji 9. korpus je napao Suhovare i Poličnik. Nakon početka napada u borbu su uvedena i dva tenka HV-a iz Slivnice koji su ušli u borbeni raspored Suhovara, te je došlo do sukoba s tenkovima 9. korpusa pri čemu su u bliskoj borbi oštećeni tenkovi na obje strane (istovremenim otvaranje vatre tenk HV-a i tenk JNA pogodili su jedan drugoga pri čemu su oba oštećena, a tenk JNA se uspio povući). Napada podržan od strane topništva i JRM je bio prekinut nakon djelovanja topništva HV-a. Unatoč neuspjehu u dva zadnja napada 9. korpus je zauzimanjem Novigrada skratio liniju fronte sa 25 km na samo 4 km.[4]

Sastav 9. korpusa[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Komanda korpusa s Prištabnom jedinicom (PJ)[1]
  • 180. motorizirana brigada[1]
  • 221. motorizirana brigada[1]
  • 316. motorizirana brigada[1]
  • 9. mješoviti artiljerijski puk[1]
  • 557. mješoviti protuoklopni artiljerijski puk[1]
  • 271. laki artiljerijski puk PVO[1]
  • 594. inžinjerijski puk[1]
  • 1. motorizirana brigada[1]
  • 11. proleterska motorizirana brigada[1]

Komandanti 9. korpusa[uredi - уреди | uredi izvor]

Načelnici štaba 9. korpusa[uredi - уреди | uredi izvor]

  • general-major Janez Rebolj (do juna 1991.)[1]
  • general-major Ratko Mladić (august - decembar 1991.)[1]
  • general-major Savo Kovačević (januar - maj 1992.)[1]

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Masakr u Škabrnji

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 Ante Nazor, 2010, str. 199, 200
  2. Davor Marijan, 2012
  3. Petar Šimac, 2001
  4. Jadranko Kaleb, 1999

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.), Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6
  • Marijan, Davor (2012). Zamisao i propast napadne operacije Jugoslavenske narodne armije na Hrvatsku u rujnu 1991. godine, Zagreb: Hrvatski institut za povijest.
  • Šimac, Petar (2001). Svjedočanstva o Domovinskom ratu u Dalmaciji 1991., Omiš: Tiskara Franjo Kluz. ISBN 978-953-6771-13-6
  • Kaleb, Jadranko (1999). Zadar u Domovinskom ratu 1990. - 1991., Zadar: UHVDR.