Kruševo (Obrovac)
Kruševo
| |
---|---|
Županija | Zadarska županija |
Općina/Grad | Obrovac |
Geografske koordinate | |
- z. š. | 44.071 N |
- z. d. | 15.733 E |
Pošta | 23452 Kruševo |
Pozivni broj | + 385 (0)23 |
Autooznaka | ZD |
Pogled prema Novigradskom moru
|
Kruševo je površinom najveće selo u Zadarskoj županiji, upravno se nalazi u sastavu grada Obrovca.
Kruševo čine i zaseoci Donje i Gornje polje (Srida sela), Otišna, Brčić, Zevelinac, Uzdrage, Ribnica, Podgreda, Orljak, Kobljani, Kosmač, Bukovac, Drage, itd.
Većina naselja je devastirana tijekom Domovinskog rata, ali se počelo obnavljati povratkom stanovnika. No, nažalost, neki zaseoci još danas, 18 godina poslije rata, nemaju pitku vodu ni asfaltiranu cestu.
Početkom 7. stoljeća Kruševo su naselili Hrvati. U dokumentima svetog Krševana Kruševo se spominje 2. listopada 1224. godine. Prvi pisani podaci o Kruševu datiraju iz 1709. godine, (tada je u mjestu živjelo 659 osoba).
Većina stanovništva Kruševa je nažalost odselila u Benkovac, Zadar, Split, Zagreb ili u inozemstvo, uglavnom u Njemačku.
Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.[1]
Na području Kruševa u zimskim mjesecima sjeveroistočni vjetar bura dostiže olujnu jačinu. Bura otežava život na ovim područjima, ali u svakom slučaju doprinosi da Dalmatinski pršut sa ovih područja spada u prvu kategoriju sušenog mesa u Hrvatskoj i svijetu.
Stanovnici Kruševa se uglavnom bave stočarstvom, točnije ovčarstvom, lovom i turizmom.
Unatoč velikom emigriranju stanovništva neki su narodni običaji zaboravljeni, ali neki su se održali do danas, poput običaja "Baka sela", koji se i danas njeguje.
- Tomislav Karamarko – predsjednik HDZ-a i bivši ministar unutarnjih poslova RH
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Kruševo (Obrovac) treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.