Kijevo (Hrvatska)
| Kijevo | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Ivan Stjepan Bajan |
| Županija | Šibensko-kninska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 533 |
| Geografija | |
| Koordinate | 43°59′N 16°21′E / 43.98°N 16.35°E |
| Površina | 74,37 km² |
  Kijevo Kijevo (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 22310 Kijevo |
Koordinate: 43° 58′ 48" SGŠ, 16° 21′ 00" IGD
Kijevo je selo i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji u blizini Knina.
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kijevo imala je 533 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Kijevu.
Za vrijeme raspada Jugoslavije Kijevo je često služilo kao simbol političkih, ekonomskih i humanitarnih problema koje je taj proces izazvao u etnički miješanim sredinama. Kijevo je u to doba administrativno pripadalo općini Knin, u kojoj su većinu imali lokalni Srbi, koji su se protivili otcjepljenju Hrvatske iz Jugoslavije, te pokušali umjesto toga otcijepiti od Hrvatske i formirati vlastitu državu. Međutim, u Kijevu su većinu imali Hrvati koji su nastojali ostati u Hrvatskoj. Nakon balvan revolucije i organizacije barikada na cestama kroz buduću Krajinu formirali vlastite barikade i seoske straže, a nakon toga ih je vlada Franje Tuđmana naoružala, osnovala policijsku stanicu u selu, a sve stanovnike prevele u rezervni sastav policije.
Kijevo je zbog toga predstavljala trn u oku kraiške vlasti, a mjesto je bilo pod blokadom i sve većim napetostima, koje su konačno eskalirale krajem augusta 1991. za vrijeme rata u Hrvatskoj. Krajiške snage, potpomognute s JNA pod Ratkom Mladićem, su napale, zauzele i zapalile selo.
Kijevo je pod hrvatsku vlast ponovno došlo nakon Operacije Oluja. U posljednjih nekoliko godina je obnovljeno.
