Sedramić

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sedramić
Sedramić na karti Hrvatske
Sedramić
Sedramić
Sedramić na karti Hrvatske
Županija Šibensko-kninska
Općina/Grad Drniš
Mikroregija Zagora
Nadmorska visina 320 m
Geografske koordinate
 - z. š. 43.80 N
 - z. d. 16.17 E
Pošta 22323
Pozivni broj 022
Autooznaka ŠI

Sedramić je naselje u sastavu Grada Drniša, odnosno Šibensko-kninske županije u Republici Hrvatskoj. Nalazi se u unutrašnjosti Dalmacije, u Zagori, približno 35 km udaljen od Šibenika i oko 65 km od Splita.

Kroz Sedramić prolazi županijska cesta koja povezuje Drniš i Trogir, kao i željeznička pruga Zagreb - Split.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Sedramić je stara neolitska naseobina. Naziv dolazi od keltske riječi Sed ra ma. Sedra je tvrda zemlja, a -m je dočetnik. Sedramić je diminutiv od Sedrama. Prvi put se spominje 1298. godine kada pripada župi Žitnić. Također, Sedramić se spominje u pisanim izvorima i 1434. godine kada pripada knezu Ivanišu Nelipiću, a kasnije i njegovom vojvodi Ivancu Novakoviću (do njegove smrti 1450. godine)[1].

Danas selo pripada drniškoj župi s crkvom Presvetog Trojstva izgrađenom krajem 19. stoljeća. Crkva je izgrađena na mjestu kapele koja se spominje još 1757. godine. U njoj se misa služila jednom na godinu i o njoj se brinula Bratovština sv. Jure iz Žitnića.

Godine 1991. selo se je našlo u središtu ratnog vihora, na prvoj crti obrane Hrvatske u kojoj je sudjelovalo preko 100 mještana dragovoljaca Domovinskog rata. Kao žrtve svakodnevnog četničkog granatiranja sela smrtno su stradala tri mještanina civila, a jedna je osoba nestala.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Pregled broja stanovnika po službenim popisima
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
486 496 503 553 620 619 600 709 612 633 615 575 443 391 238 206

Prezimena sela Sedramić[uredi - уреди | uredi izvor]

Alduk, Begonja, Brnada, Bunardžija, Čavala, Čavka, Čičmir, Dugeč, Džale, Đeka, Elez, Ercegovac, Milaković, Minga, Mujan, Plazonja, Ponoš, Ramljak, Skejo, Šarić, Šuljak, Triva, Veštić, Zelić

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Krešimir Kužić - Povijest dalmatinske Zagore od 7. stoljeća do 1918. godine, Književni krug Split, 1997.
  2. Krešimir Kužić - Povijest dalmatinske Zagore od 7. stoljeća do 1918. godine, Književni krug Split, 1997.