Donja Lomnica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Доња Ломница)
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Donja Lomnica. Za druga značenja, pogledajte Donja Lomnica (razvrstavanje).
Donja Lomnica
Donja Lomnica is located in Hrvatska
Donja Lomnica
Donja Lomnica
Donja Lomnica na karti Hrvatske
Regija Posavina
Županija Zagrebačka županija
Općina/Grad Velika Gorica
Najbliži (veći) grad Velika Gorica
Površina 14,93 km²
Geografske koordinate
 - z. š. 45.74 N
 - z. d. 16.08 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 1665
 - Gustoća 97,93 st./km²
 - Broj domaćinstava 494
Pošta 10412 Donja Lomnica
Pozivni broj +385 (0)1
Autooznaka ZG
Crkva Donja Lomnica.jpg


Donja Lomnica je selo kraj Velike Gorice i grada Zagreba. Prema popisu iz 2001. godine naselje broji 1665 stanovnika, a izmjerena je površina od 14,93 km². Donja Lomnica je jedno od najvećih i najmnogoljudnijih naselja u Turopolju i Zagrebačkoj županiji. Zaštitnik sela je Sveti Bartol.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Donja Lomnica je prigradsko naselje u neposrednoj blizini grada Zagreba, kraj Velike Gorice, a smješteno je u Zagrebačkoj županiji. dakle u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Donja Lomnica se nalazi 15 km južno od Zagreba uz Autocesta A11. Zagreb-Sisak. Reljef Donje Lomnice je nizinski s prosječnom visinom od 106 m. Nedaleko sela nalazi se potok Lomnica u koji se ulijeva potok Lipnica.Svrstava se u najveća i najmnogoljudnija turopoljska naselja. Administrativno pripada Velikoj Gorici. Naselje je vrlo dobro povezano sa Zagrebom i Velikom Goricom (autobusom). Automobilom stigne se do Zagreba za 20 minuta a u Veliku Goricu 5 minuta. Naselje je okruženo Mjesnim zajednicama: Gornja Lomnica, Gradići, Gudci, Hrašće Turopoljsko, Lukavec (Velika Gorica), Petrovina Turopoljska, Šiljakovina, Velika Mlaka i grad Velika Gorica.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Donu Lomnicu prema popisu stanovništva iz 2001. godine nastanjuje 1.665 stanovnika. Stanovništvo se sastoji od 99% Hrvatskog puka rimokatoličke vjeroispovjedi.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Mjesni odbor sa statutom jedinice lokalne samouprave sa 9 članova sa mandatom na 4 godine. Predsjednik Željko Deverić (HDZ).

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Stari vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

U antičko doba na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Japodi, a 119.g. prije Krista dolazi keltsko pleme Skordisci dok su 39. prije Krista došli Rimljani. U 4. stoljeću prije Krista na područje Donje Lomnice dolaze Kelti ili Gali. Ti Praturopoljci i Pralomničani su donijeli su sa sobom i svoju kulturnu predaju, a neka se od njih održala do dana današnjeg (Jurjevo, nekad se slavilo u čast slavenskog Boga Jarila, fašnik, dok se u nekim lomničkim pjesama nalaze arhaične slavenske riječi.

Srednji vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Godine 1279. prvi puta spominje se selo Lomnica, a Lomničani kao plemeniti Jobagioni (job=dobar, bagio=krevet) što na mađarskom znači bolji stalež, kako je u toj ispravi naziv Donjolomničana od čuvara grada Zagreba, ispravljen u plemiće zagrebačkog polja (Turopoljci), možemo naslućivati, da su Donjolomničani doista nekoć obavljali časnu službu čuvara grada Zagreba, pod koji je prvobitno spadalo gotovo cijelo Turopolje.

Te godine živjeli su u Donjoj Lomnici, Pavao i Daslav sinovi Oporovi, Pavao, Blaž, i Marko sinovi Vida, Stjepan sin Vukonje, a po svoj prilici bili su Lomničani i Tvrtko sin Radovanov, Veliša sin Petrov, Izak sin Dešin, Toljaš sin Radučev, Jakob sin Vukoslavov, Čur sin Prvošev, Obrad sin Nezda, Vukša sin Supislavov i Vahčić sin Martinov. Te iste godine 4. srpnja, Pavao Oporov prodao je svoje posjede u Kostanjevcu Pavlu Vidovom, a Topolovac Stjepanu sinu Vukonje, prodaja je izvršena u kancelariji zagrebačkog kaptola (original pismo pronašao je Emilij Laszowski u sudačkoj škrinji).

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Promet[uredi - уреди | uredi izvor]

Lomnica je povezana cestovnim, željezničkim i zračnim putevima. Prema zapadu cestom je povezana sa Zagrebom jugom prema Vukomeričkim Goricama sjeveru prema Velikoj Mlaci a istoku prema Velikoj Gorici. U blizini nalazi se željeznička postaja kao i zračna luka Pleso.

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Franjo od Otoka umro 1466. kanonik, Donjolomničan, Posjedovao lijepu knižnicu koja se sastojala od teoloških, gramatičkih i filozovskih knjiga, sve knjige bile su rukopisne.
  • Franjo Bukovački rođen 1635. u Lomnici, kapetan Nikole i Petra Zrinjskog, sudionik u pobuni Zrinsko-Frankopanskoj protiv cara Leopolda I.
  • Mirko Vory r.1752. u Krapini nadzornik narodnih škola, zauzimao se za izgradnju lomničke škole
  • Julija Stiegler rođ. pl. Pichler, 1827. - 1901. hrvatska entomologinja Godine 1852. kupila imanje u Lomnici. Složila zbirku kornjaša Hrvatske, u Zagrebu 1871. Odlikovana je za uređenje zbirke kebara".
  • Emilij Laszowski 1868. pisac lomničke povijesti
  • Janko Barle, svećenik rođen 1869. u Vipavi, povjesničar, opisao povijest lomničke crkve
  • Vilma Bedeković i Milka Bedeković rođene 1883., vlasnice kurije Modić-Bedeković, Vilma se bavila slikarstvom a Milka rukotvorinama, sačuvale su u Kostanjevcu hrast promjera 2 metara, opseg 5,55 metra.
  • Juraj Bodić, učitelj 1884. - 1922. rođen u Hrvatskoj Kostajnici, utemeljio udruge u Lomnici: 1903.Pučku čitaonicu 1913., Hrvatsku seljačku zadrugu i filijalu Prve Hrvatske štedionice, 1919. Lovačko društvo i 1919. tamburaški zbor.
  • Deverić Juraj-Dumič (1885. - 1936.) sudac, vatrogasac, tamburaš, pisar, isklicatelj, odbornik, pučki pisac, napredni poljoprivrednik, inicijator gradnje kapelice Majke Božje Lurdske,
  • Arbanas Josip –Bugnar(1888-1963) član DVD-a, sudac, procjenitelj,obrtnik, Sudac Pl.sučije u tri mandata: 1929-33, 1938-41. i 1945. 1940.g. kupio vatrogascima 1.motor. špricu, uveo električnu struju u selo, 1956. daje obiteljsku i dio sučijske arhive u Povjesni arhiv
  • Mijo pl. Stepanić-Matkov, svećenik rođen 1890. 1920.g. nabavio nova zvona u kapeli sveta tri Kralja, nagovorio Plemenitu sudćiju da sagradi kapelicu Gospe Lurdske povodom 1000. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, dugogodišnji velikogorički župnik.
  • Stjepan pl.Lektorić 1898-1985. pućki pjesnik, glumac, tamburaš, osnivač Nove Zore, vođa Hrvatske Republikanske stranke u Lomnici.
  • Rudolf Matz 1901. - 1988. hrvatski skladatelj, violončelist, dirigent, vodio Novu zoru na Pjevačke turneje.
  • Vojko Miklaušić, rođen 1916. u Velom Ratu na Dugom otoku, a 1922. doselio se u Lomnicu. 1935.- 1952. vodi Pjevačko društvo Nova Zora
  • Stjepan Stepanić - Štefinof 1920-1976. narodni kazivač, pisac, sakupljač narodnog blaga, napisao 90 priča, zapisao 60 pjesama.
  • Stepanić Stjepan-Buncek(1922-1999)1947-1952.predsjednik Mjesnog Narodnog Odbora,1951.predsjednik fuzioniranog Mjesnog odbora Lomnica-Lukavec,1952-1962.predsjednik Mjesne zajednice, nositelj više odličja, blagajnik Nove zore, predsjednik DVD-a, 1956.g. pod njegovim mandatom izgrađen stari Vatrogasni dom, 1957.g. povodom dana vatrogasaca u Velikoj Gorici dobio srebrnu medalju za požtvovnost u radu drušva D.V.D.-a , 1957.20.listopad, izabran za odbornika u Općinsko vijeće, 1958.g.sagradio Kulturno-prosvjetni dom,
  • Juraj Deverić - Kusa 1939-2001. Obilježavao je svu našu tradiciju: Vincekovo,Blaževo, Jurjevo, Žirovina, Sveta Lucija. Jedini je digao glas kada je bilo pokučaj satiranja lomničke kulture i tradicije.
  • Juraj Šoštarec - Jurko 1907.-1984.Pučki kazivač, veseljak, odlazio na Međunarodne smotre folklora, poznavao svu lomničku povijest i tradiciju

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kurija Modić-Bedeković(1806.g)
  • Župna crkva Sv.Tri Kralja (1778.g.)
  • Kapelica Gospe Lurdske 1925.g)
  • Raspelo u selu (1938.g.)
  • Spomen ploča Dragovoljcima Domovinskog rata (2006.)
  • Spomenik Dragovoljcima Domovinskog rata (2008.)
  • Spomen ploča poginulim u II.Svjetskom Ratu (1963.)

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnovna škola Nikola Hribar danas djeluje kao četverogodišnja, dok viši razredi odlaze školskim autobusom u Veliku Goricu. Škola je sagradio 1900. godine čovjek po kome danas nosi ime.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kulturno umjetničko društvo Nova Zora

Šport[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nogometni klub NK Lomnica natjeće se u 1. Županijskoj ligi.

Donja Lomnica danas[uredi - уреди | uredi izvor]

Nekadašja Donja Lomnica otišla je u nepovrat, zadružnih hiža nema više, tek je ostalo manji dio drvenih kuća. Sve se modernizirano a poljoprivreda gotovo napuštena i svi se okreću urbanom životu. Danas Donja Lomnica ima 1.667 stanovnika.

Udruge[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori i literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Emilij Laszowski: Povijest Turopolja I. II. III.
  • Slavko Stepanić: Monografija Nove zore, Monografija Dobrovoljnog vatrogasnog društva D.Lomnica
  • Arhiv Plemenite sučije Donja Lomnica
  • Hrvatski Državni Arhiv

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]


House icon.png Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Donja Lomnica treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.