ZBOR
Združena borbena organizacija rada (srkaćeno ZBOR), poznat i kao Jugoslovenski narodni pokret „ZBOR“ je bio pokret jugoslovenskog fašizma[1] i konzervativnog nacionalizma u Kraljevini Jugoslaviji.
Glavna načela ZBOR-a su bila: anti-komunizam, borba protiv „jevrejske zavere“ i zalaganje za staleško uređenje države.[2] Vođa pokreta je bio Dimitrije Ljotić, a jedan od ideologa Nikolaj Velimirović. ZBOR je imao uzore i vodilje u desničarskim i fašističkim strankama Italije, Njemačke, ali i Francuske.
Početkom Drugog svjetskog rata iz ovog pokreta formira se paravojna formacija "Ljotićevci" koja je uživala veliku podršku njemačke vojske, s kojima je usko surađivao. Ljotićevci su formirali Srpski dobrovoljački korpus (SDK), koji je tada činio glavnu komponentu oružanih snaga generala Milana Nedića.
Sadržaj/Садржај |
Nastanak [uredi - уреди]
"Združena borbena organizacija rada" (ZBOR) je nastala 6. januara 1935. godine u Ljubljani, spajanjem više nacionalističkih desničarskih jugoslovenskih organizacija i grupa kao odgovor na svetsku ekonomsku krizu tridesetih godina: „Jugoslovenske akcije“ iz Beograda, grupe okupljene oko Dimitrija Ljotića iz Beograda i „Boračke organizacije Jugoslavije“ iz Ljubljane. Za prvog predsednika pokreta izabran je Dimitrije Ljotić.
Program [uredi - уреди]
Mada je programskim načelima bio sličan italijanskim fašistima (staleško uređenje), Zbor je uvek naglašavao da je on samosvojan pokret koji nema uzore ni u nacizmu ni u fašizmu.
„Mi nismo fašisti. Ni naša misao fašizam. Sto puta smo to kazali i dokazali. Iako Stojadinović ide u Rim da kopira fašizam, ili u Berlin da kopira hitlerizam, on našu misao ne uzima, već tuđu“ — rekao je Ljotić povodom sukoba sa Milanom Stojadinovićem, tadašnjim predsednikom Jugoslovenske vlade.
Glavne karakteristike programa i delovanja JNP Zbor su:
- staleško uređenje države
- antikomunizam
- verovanje u postojanje „jevrejske zavere“
- jugoslovenstvo
- patrijarhalna i religijska tradicija jugoslovenskih naroda
Mada je programski bio protiv parlamentarnog sistema političkih stranaka Zbor je nekoliko puta učestvovao na izborima bez većeg uspeha.
Drugi svetski rat [uredi - уреди]
Veliki deo predratnih Zboraša bili su članovi „Srpskog dobrovoljačkog korpusa“, vojne jedinice koju je osnovala „Vlada narodnog spasa“ armijskog generala Milana Nedića u okupiranoj Srbiji. Ova jedinica je nazivana i „Ljotićevci“ jer je D. Ljotić imao jak uticaj na nju, mada nije komandovao ovom jedinicom (Ljotić je bio glavni oficir za moral).
Nekoliko Zboraša je učestvovalo u radu Nedićeve vlade, u specijalnoj policiji i drugim organima Nedićeve vlasti. Sam Ljotić je u vladi bio „Izvanredni komesar za obnovu Smedereva“.
Literatura [uredi - уреди]
- Slaviša Perić, Dimitrije Mita Ljotić i njegov ZBOR
- Osnivanje ZBOR-a, Svetski rat
- doc. dr Nebojša Ranđelović, Vladimir Vučković: Jugoslovenski pokret ZBOR u Nišu
- Istina o streljanju uglednog vinara, Politika, 09. jun 2008.
- Jugoslovenski narodni pokret - Zbor, Vojska
Izvori [uredi - уреди]
Vanjske veze [uredi - уреди]
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||
