Ruski zaštitni korpus

Izvor: Wikipedia
Mitropolit Anastasij Gribanovski, poglavar Ruske zagranične crkve, obilazi Ruski korpus u Srbiji.
Знакъ чиновъ Русскаго Корпуса.jpg

Ruski zaštitni korpus (ruski: Русский охранный корпус, njemački: Russisches Schutzkorps Serbien; skraćeno RZK) bio je za vreme Drugog svetskog rata kvislinška vojna formacija sastavljena od ruskih emigranata u Srbiji, u sastavu nemačkog Vermahta.[1]

Sadržaj/Садржај

Komanda[uredi - уреди]

Komandant čitavog sastava je bio general-potpukovnik Štajfon, bivši carski i Vrangelov oficir. U borbenim dejstvima Ruski zaštitni korpus je bio potčinjen nemačkim odnosno bugarskim divizijama.[2]

Nadzor se sprovodio preko nemačkog oficira za vezu. Pripadnici Ruskog zaštitnog korpusa su verovali da će u novoj Rusiji, pod nemačkom okupacijom, nastupiti za njih povoljne okolnosti. Prema oceni Nemaca, Zaštitni korpus se u stražarskoj službi, a delimično i u ratu protiv partizana, "pokazao i dokazao kao pouzdan".[3]

Uloga[uredi - уреди]

Pri 104. lovačkoj diviziji su bili angažovani 1. i 2. puk, naročito za osiguranje proizvodnje u Krupnju, Boru i Majdanpeku i za osiguranje Drine. 3. puk je osiguravao železnicu u dolini Ibra i rudnik Trepča kod Kosovske Mitrovice.

Sovjetski ratni zarobljenici su od 1943. dodavani Ruskom zaštitnom korpusu.

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]