Potencijalni pretendenti na hrvatsko prijestolje

Teoretski hrvatski prijestolonasljednici u XXI. stoljeću su osobe koje su rođene dok su im roditelji bili kraljevi ili carevi državnih tvorevina na području današnje Hrvatske, a oni sami su doživjeli početak novog tisućljeća. Danas oni nemaju nikakva formalna prava na hrvatsko prijestolje, budući da je Hrvatska po svom državnom uređenju republika, a ne monarhija. Ne žive na području Republike Hrvatske i nemaju nikakve veze s današnjim hrvatskom politikom.

Otto von Habsburg

On je sin Karla posljednjeg cara Austrije i kralja Hrvatske, Ugarske i Češke. Rođen je još davne 1912. godine i u trenutku rođenja je sin treće osobe po redu naslijeđivanja u državi. Kada mu je otac okrunjen za cara 1916. godine on kao najstariji sin postaje prijestolonasljednik. Raspad Austro-Ugarske države ne označava kod njega gubitak prava na austrijsku krunu pošto je Karlo I. odbio abdicirati i do kraja svoga života raznim spletkama pokušavao vratiti svoju vlast. Također, Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. prekinuo državnopravne veze s Austrijom i Ugarskom, ali nije detronizirao Karla ili proglasio republiku. Tijekom Drugog svjetskog rata Churchill se zabavljao idejom stvaranja velike Dunavske države na čijem čelu se mogao naći Otto. To se na kraju nije ostvarilo i on nastavlja živjeti povučenim životom. Iako je Otto 1961. godine proglasio svoju abdikaciju prava na krunu ona se smatra nevažećom kako kod monarhista pošto je dana pod određenim pritiskom od strane "nevažeće" vlade Austrije. Ovaj potencijalni pretendent koji je bio i dobio hrvatsko državljanstvo umire 2011. godine u svojoj 98 godini života.

Amadeo od Aoste

Amadeo je sin od kralja NDH Tomislava II. U trenutku svoga rođenja 27. rujna 1943. godine zbog kapitulacije Italije bilo je već svima očito da on nikada neće postati kralj. Njegov otac je kratko vrijeme potom tu činjenicu pretvorio u stvarnost kada 12. listopada 1943. godine potpisuje svoju abdikaciju koja vrijedi i za Amadea. Sveukupno on je bio službeni prijestolonasljednik Hrvatske tijekom svojih prvih pola mjeseca života. Danas 2007. godine ovaj potencijalni pretendent na potencijalnu krunu Hrvatske ima 64 godine i potpunu nezainteresiranost za događaje u negdašnjem kraljevstvu svoga oca. Trenutačno on je zauzet uzurpacijom unutar dinastije Savoja kako bi postao potencijalni kralj Italije.

Aleksandar II. Karađorđević

Aleksandar II. Karađorđević je najstariji sin kralja Jugoslavije Petra II. Rođen je 17. srpnja 1945. godine u Londonu kada već kraljevstvom njegova oca vladaju komunisti. Kako službeno ukidanje monarhije u Jugoslaviji nastupa tek 29. studenog 1945 godine on je rođen kao prijestonasljednik ove državne tvorevine, a time ujedno i Hrvatske koja čini jedan njen dio. Od trenutka početka raspada Jugoslavije 1991 godine Aleksandar se pokušava izboriti da se najprije u nekdašnjoj državi, a potom barem u Srbiji uspostavi ustavna monarhija na čijem bi on bio čelu. Ti pokušaji su do sada bili neuspješni, ali s druge strane uspio se tamo izboriti da mu se ustupi imovina dinastije Karađorđević premda samo na korištenje. Slične imovinske zahtjeve postavio je prema drugim bivšim jugoslavenskim republikama, koje su ipak pošteđene lobiranja za proglašenje monarhije.