Jurjevo

Izvor: Wikipedia
Đurđevdan
Jurjevo
St George by Raphael.jpg
Slika svetog Georgija od Rafaela

Tip kršćanski praznik
Datum 23. april (Julijanski kalendar)
6. maj (Gregorijanski kalendar)

Đurđevdan ili Jurjevo (engleski: Saint George's day, njemački: Georgstag, španjolski: Día de San Jorge, ruski: Ю́рьев день, bugarski: Гергьовден) je vjerski praznik u čast sv. Georgija (ili Jurja) koji se slavi u brojnim kršćanskim zemljama na dan njegove smrti 23. aprila po Julijanskom kalendaru (katolici, anglikanci i protestanti) ili 6. maja po Gregorijanskom kalendaru (pravoslavci) 303. godine.

Proslave[uredi - уреди]

Dan sv. Georgija (Jurja) osobito se slavi Engleskoj, u kojoj je sv. Georgij (Juraj) Svetac zaštitnik, te u; Kanadi, Španjolskoj, Njemačkoj,Hrvatskoj, Portugalu, Cipru, Grčkoj, Gruziji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovinii i Republici Makedoniji. Đurđevdan slave i Palestinci kao Georgemas[1]osobito u manastiru sv. Georgija pored Betlehema. sv. Georgij (Juraj) je vrlo značajan svetac u Pravoslavnim crkvama. Taj praznik je povezan sa starijim predkršćanskim običajima proslave proljeća. Po kršćanskoj hagiografiji sv. Georgije je mučenik koji je umro za svoju vjeru, na ikonama se obično prikazuje kao konjanik koji ubija zmaja.

Dan sv. Đžorđa (Saint George's day) u Engleskoj[uredi - уреди]

Dan sv. Đžorđa je jedna od glavnih svetkovina i državni praznik u Engleskoj na nivou Božića od početka 15. vijeka. [2] Tradicija proslave Dana sv. Đžorđa je oslabila do kraja 18. vijeka nakon ujedinjenja Engleske i Škotske. [3] U posljednjih nekoliko godina popularnost Dana sv. Đžorđa čini se da ponovno raste.

Kako Uskrs nekiput pada blizu Dana sv. Georgija, anglikanska i katolička crkva premješta praznik sa 23. aprila, na druge dane. Tako se ove godine 2011. slavio prvog ponedjeljka nakon uskrsa - 2. maja, a 2014. će to biti [[28. aprila. [4] [5]

Praznik Jurjevo u Hrvatskoj[uredi - уреди]

Jurjevo se osobito slavi u ruralnim dijelovima Hrvatske, naročito po Turopolju, oko Duge Rese gdje je Svetac zaštitnik i stubičkom kraju 23. aprila po Julijanskom kalendaru. Jurjevo se slavi i kao početak proljeća, a to ima korijene u slavenskoj mitološkoj tradiciji. U Turupolju je običaj da se izabere pet najljepših djevojaka u selu i pjevaju dodoledarske pjesme, ukrašene lišćem. Za Jurjevo se u stubičkom kraju pale velike vatre, koje moraju preskočiti mladi, da bi cijelu godinu bili zdravi.[6]

Praznik Đurđevdan u Srbiji[uredi - уреди]

Manastir Đurđevi stupovi (12. vijek) iznad Novog Pazara posvećen sv. Đorđu

U Srbiji je Đurđevdan veliki praznik, na taj dan mnoge porodice i sela imaju slave. Đurđevdan je granica između zime i ljeta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve. Glavni običaji vezani uz Đurđevdan su pletenje vjenaca od bilja, umivanje biljem i kupanje u rijeci. Na Đurđevdan, se ustaje rano prije zore i odlazi u prirodu na zajednički đurđevdanski uranak, sa pripremljenim jelom i pićem, pjeva se i pleše do podne.[7]

Za vrijeme osmanske vlasti u Srbiji, godišnji porez se plaćao u dva navrata; na Đurđevdan i na Mitrovdan (praznik posvećen sv. Dimitriju Solunskom 8. novembra). Za Đurđevdan su hajduci odlazili u planinu, a vraćali bi se kućama za Mitrovdan, pa je iz tog vremena ostala izreka Đurđev danak - hajdučki sastanak, Mitrov danak - hajdučki rastanak.[8]

Praznik Đurđevdan u Crnoj Gori i Makedoniji[uredi - уреди]

Đurđevdan se slavi kao crkveni praznik u Crnoj Gori Makedoniji na vrlo sličan način kao u Srbiji.

Đurđevdan među Romima[uredi - уреди]

Đurđevdan je veliki praznik za sve Rome iz bivše Jugoslavije i Balkana, bez obzira na religijsku grupu kojoj pripadaju, kojeg oni zovu na romskom Ederlezi (Herdeljez, Hıdırellez). Đurđevdan Romi slave kao dolazak proljeća, i to je za njih veliki praznik. Na taj dan ukrašavaju kuće cvijećem i rasvjetalim grančicama. Čitav dan se pleše i pjeva uz janjetinu sa ražnja. Sastav Bijelo dugme iskoristili su popularni refren njihove pjesme Ederlezi za svoju pjesmu Đurđevdan.

Đurđevdan u Bosni i Hercegovini[uredi - уреди]

Đurđevdan je u Bosni imao svoje duboke predkršćanske korijene, - tako da su ga još do nedavne prošlosti slavile sve etničke grupe. Od raspada Jugoslavije na Đurđevdan se gleda kao na isključivo srpski praznik, tako da ga danas slave manje više samo pravoslavni Srbi i Romi 6. maja.

O Đurđevdanu je pisao i slavni Meša Selimović u svom romanu Derviš i smrt, u jednom dijelu se njegov pobožni muslimanski protagonist pita - nije li to opasni poganski atavizam, ali mu je s druge strane jasno, da ga slave sve etničke skupine u neimenovanom gradu (većina kritičara misli da je Meša mislio na Sarajevo).

Jurjevo u Sloveniji[uredi - уреди]

Grad Ljubljana slavi Jurjevo kao dan svoga zaštitnika, uz Ljubljanu Jurjevo se naročito slavi u Beloj Krajini na vrlo sličan način kao u Hrvatskoj, ali 24. aprila.[9]

Đurđevdan u Albaniji i na Kosovu[uredi - уреди]

U Albaniji i na Kosovu se Đurđevdan zove Shën Gjergji (Shëngjergji) proslavlja se 6. maja, običaj je da se toga dana pale velike vatre oko kojih se pleše.

Đurđevdan praznuju i Gorani iz Gore na jugu Kosova. Goranci koji su prešli na islam u 18. vijek u, zadržali su taj praznik. Središnja proslava održava se u ataru sela Vranište na lokaciji koja se naziva Vlaška.

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]