Egnatia Odos

Izvor: Wikipedia
Za antičku rimsku cestu sličnog imena pogledajte Via Egnatia
Egnatia odos
Εγνατία Οδός
Autokinetodromos A2 number.svg
GR-A2 course.png
E90
Osnovni podaci
Vrsta: državna cesta
Dužina: 670
Vrijeme izgradnje: 1990-2009.
Upravitelj: Egnatia Odos A.E.
Od: Igumenice
Glavni
čvorovi:
Janjina-Kozani-Solun-Ksanti-Komotini
Do: Kipoja
Regije:  Grčka Epir, Egejska Makedonija, Trakija
Gradovi: Igumenica - Janjina - Mecovo - Grevena - Kozani - Verija - Solun - Kavala - Ksanti - Komotini i Aleksandropoli
Egnatia Odos.JPG

Egnatia Odos (grčki: Εγνατία Οδός) je grčki dio evropskog prometnog pravca E90, taj autoput ide od luke Igumenica na zapadu, do grčko-turske granice na istoku na rijeci Marici. Njegova ukupna dužina je 670 km, počeo se graditi 1990-ih a dovršen je 2009.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Trasa autoputa Egnatia Odos, bila je težak inženjerski izazov, jer prolazi preko grčkog planinskog pojasa, preko gorja Pind i Vermio, ali najkraćim pravcem povezuje grčke regije Epir i Egejsku Makedoniju. Zbog tog je bilo potrebno probiti 76 tunela (ukupne dužine 99 km) i izgraditi 1,650 mostova i vijadukata. To je zaokruženi sistem sa sofisticiranim elektronskim nadzorom svjetla, ispušnih plinova i ventilacije po tunelima i praćenjem i nadzorom prometa duž cijele trase.[1]

Autoput Egnatia Odos

Karakteristike autoputa Egnatia Odos;

Dio trase autoputa Egnatia Odos, dužine 360 km od rijeke Marice do Soluna, ide istom trasom kao antička Via Egnatia, koja je povezivala luku Drač u današnjoj Albaniji sa Bizantiumom. No stara Via Egnatia nakon te dionice išla je više na sjever, preko Makedonije i bila je duplo dulja 1,120 km.

Ukupni troškovi izgradnje autoputa Egnatia Odos popeli su se na 5.9 milijardi eura, tako da je to ispao najskuplji građevinski projekat ikada rađen u Grčkoj, izgradnju je financijski pomogla i Europska Unija, jer je taj autoput ključni dio buduće evropske transverzale E90 i dio evropske prometne politike.

Most kod Mecova na autoputu Egnatia Odos

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]