Prefektura Tesprotija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Prefektura Tesprotija
Νομός Θεσπρωτία
Položaj Prefekture Tesprotija u Grčkoj
 
Periferija Epir
Sedište Igumenica
Stanovništvo 46.811 (2005.)
na 48. mestu
Površina 1.515 km² na 43. mestu
Gustina naseljenosti 30,9/km²
Broj provincija 4
Broj opština 8
Broj naselja 2
Poštanski fah 46x xx
Oblasna oznaka 266x0
Auto oznaka ΗΝ
ISO 3166-2 šifra GR-32
Veb stranica [http:// www.nthesprotias.gr/ www.nthesprotias.gr]

Prefektura Tesprotija (gr: Νομός Θεσπρωτία - Nomos Thesprotia) je oblast na zapadu periferije Epir i istoimene pokrajine Epir u severozapadnoj Grčkoj. Upravno središte ove prefekture je grad Igumenica.


Prirodne odlike[uredi | uredi kod]

Reka Aheron

Prefektura Igumenica je primorska prefektura, koja na zapadu izlazi na Jonsko more. Sa te strane, preko mora, nalazi se ostrvska Prefektura Krf, udaljena 10-20 km. S obzirom da je prefektura na samom obodu Grčke i prilično mala po svim osobinama ona nema mnogo graničnih prefektura (pogledati: Prefekture u Grčkoj). Severna granica prefekture je najzapadniji deo granice Grčke prema Albaniji. Sa juga se Tesprotija graniči sa prefekturom Preveza, a sa istoka prefekturom Janjina.

Najveći deo prefekture Tesprotija je planinski i uključuje nekoliko nižih primorskih planina iz lanca Pinda. Planine su keševite i negostoljubive za život. U ovoj oblasti postoje dve reke: Kalamas i Aheron. Plodni i za život gostoljubivi delovi se nalaze u primorju i dolinama u južnoj polovini prefekture. Tesprotija, tačnije njeno sedište grad Igumenica, predstavlja završetak savremenog puta Ignjacija, koji se razlikuje od stare trase ovog puta, koja se nalazi severnije, u Albaniji. Ovaj novi autoput je drugi po važnosti u Grčkoj.

Klima u prefekturi Tesprotija je u primorskim delovimasredozemna, da bi na još većim visinama prešla u njenu oštriju varijantu.

Istorija[uredi | uredi kod]

U doba antike ova oblast je bila deo područja stare Grčke, ali izvan glavnih istorijskih tokova. U kasnijim epohama dolazi vladavina Rimljana, zatim Vizantinaca i na kraju Turaka Osmanlija. Ovo područje ponovo je postalo deo savremene Grčke tek 1913. g. Pred Drugi svetski rat iz ove oblasti iseljeno je mesno albansko stanovništvo u cilju sprečavanja ocepljenja oblasti od Grčke. Drugi svetski rat i Građanski rat u Grčkoj su teško pogodili ovu oblast. Prefektura je proteklih decenija bila osavremenjena, ali to nije sprečilo iseljavanje stanovništva iz njenog većeg dela, pogotovo iz pograničnog planinskog područja na severu. Poslednjih godina najvažnija mesna stvar je izgradnja savremenog autoputa Ignjacija.


Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Glavno stanovništvo Tesprotije su Grci. Do Drugog svetskog rata ovde je živela i albanska manjina. Za razliku od brojnih grčkih prefektura u Tesprotiji dominira seosko stanovništvo (oko 60%). Igumenica je najveći grad.


Privreda[uredi | uredi kod]

Prefektura Tesprotija je kao mahom planinsko područje tradicionalno vezana za stočarstvo i šumarstvo. Poljoprivreda je značajna u promorskom delu. Posle izgradnje autoputa Ignjacija porastao je značaj prefekture i njenog sedišta Igumenice, kao nove važne luke u Grčkoj.


Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]