Banovine Kraljevine Jugoslavije
[uredi - уреди] Banovine Kraljevine Jugoslavije
Od 3. X.1929. godine Kraljevina Jugoslavija bila je podijeljena na devet banovina. Takva podjela, koju je uveo kralj Aleksandar Karađorđević, zamijenila je dotadašnju podjelu na 33 oblasti.
Granice banovina namjerno su se razlikovale od etničkih granica. Beograd, kao glavni grad Kraljevine Jugoslavije, nije pripadao nijednoj banovini. Zajedno s Pančevom i Zemunom činio je posebnu upravnu jedinicu pod imenom Uprava grada Beograda. Zato je glavni grad Dunavske banovine bio Novi Sad, a ne Beograd. Ovlaštenja upravnika glavnog grada bila su usporediva s onima koje su imali banovi u ostatku zemlje.
Godine 1939, kao rezultat sporazuma Cvetković-Maček, spajanjem Savske i Primorske banovine (u cijelosti) te dijelova Dunavske, Vrbaske, Drinske i Zetske banovine stvorena je Banovina Hrvatska.
Takva podjela postojala je sve do 6. aprila 1941. kad su sile Osovine napale Kraljevinu Jugoslaviju i brzo je pokorile. Tada su je podijelile na nekoliko oblasti: Mađarska i Bugarska anektirale su neke pogranične krajeve, na području Hrvatske i Bosne (Banovine Hrvatske) uspostavljena je Nezavisna Država Hrvatska, a ostatak srpske zemlje stavljen je pod upravu Milana Nedića, koji je priznavao Petra II. za kralja.
[uredi - уреди] Popis banovina
- Iza crte navedena je boja kojom je banovina prikazana na karti.
- Dravska banovina (Ljubljana) - žuta (lijevo)
- Savska banovina (Zagreb) - roza (lijevo)
- Vrbaska banovina (Banjaluka) - zelena (lijevo)
- Primorska banovina (Split) - ljubičasta (lijevo)
- Drinska banovina (Sarajevo) - narandžasta
- Zetska banovina (Cetinje) - roza (desno)
- Dunavska banovina (Novi Sad) - ljubičasta (desno)
- Moravska banovina (Niš) - žuta (desno)
- Vardarska banovina (Skoplje) - zelena (desno)
|
|||||