Spodumen
Spodumen | |
---|---|
Gotovo bezbojan kristal kunzita (gore lijevo), izbrušeni blijedoružičasti kunzit (gore desno) i zelenkasti krista hidenita (dolje). |
|
Općenito | |
Kategorija | Mineral |
Kemijska formula | LiAl(SiO3)2 |
Identifikacija | |
Boja | bezbojan, bijeli, sivi, ružičasti, ljubičasti, žuti i zeleni |
Kristalni habitus | prizmatični izduženi ili tabularni |
Kristalni sustav | monoklinski, 2/m |
Kalavost | savršena po plohama prizme, u dva smjera pod gotovo 90° |
Lom | poluškoljkast |
Mohsova tvrdoća | 6.5 - 7 |
Sjaj | staklast |
Indeks loma | 1.66 - 1.68 |
Pleokroizam | jak; kunzit: ružičast-bezbojan; hidenit: žutozelen-plavozelen-bijel |
Ogreb | bijeli |
Gustoća | 3.17 - 3.19 |
Topljivost | 3.5 |
Prozirnost | prozirni do poluprozirni |
Druga svojstva | reverzibilni fotokromizam; fluorescencija pod UV-zrakama, pleokroizam |
Dolazi uz minerale | lepidolit, plagioklasi, feldspati, kvarc, turmalin, topaz |
Važniji varijeteti | |
Kunzit | ružičasti |
Hidenit | zeleni |
Spodumen je inosilikatni piroksenski mineral kemijske formule LiAl(SiO3)2. Koristi se kao izvor litija. Raznobojan je, bezbojan do žućkast, ružičaste do ljubičaste varijetete nazivamo kunzitom (vidi dolje), a žućkastozelene do smaragdno zelene hidenitom (vidi dolje). Kristali su mu prizmatični, često veliki. Monokristali mogu narasti i do 10 metara u dužinu, a takvi primjerci pronađeni su u Južnoj Dakoti (Black Hills).
Mineral kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu i obično su jako isprutani paralelno osi c. Kristalne plohe često su markirane trokutastim udubljenjima.
Spodumen vuče porijeklo imena izgrčkog jezika, a znači "izgoren do pepela", a taj naziv dobio je prema neprozirnom pepeljastom izgledu materijala prerađenog za upotrebu u industrijske svrhe.
Spodumen se pojavljuje u litijem bogatim granitiima i pegmatitima. Prozirni primjerci od davnina su se koristili kao drago kamenje, a varijeteti kunzit i hidenit poznati su prema jakom pleokroizmu.
Poznatiji lokaliteti s ležištima spodumena nalaze se u Brazilu, na Madagaskaru, SAD-u (Sjeverna Karolina, Kalifornija), Afganistanu i Pakistanu.
Kunzit je tvrdi ružičasti dragi kamen, varijetet spodumena kojemu ružičasta boja dolazi od mangana. Dragulj može biti zagrijan da bi mu se pojačala prvobitna boja, koja je i karakteristična boja za kuncit. Ime je dobio prema G. F. Kunzu, koji ga je otkrio u Connecticutu, SAD, 1902. Danas se najviše vadi u Brazilu, SAD-u, Kanadi, na prostoru država ZND-a, Meksiku, Švedskoj, Zapadnoj Australiji, Afganistanu i Pakistanu.
Hidenit je zeleni varijetet spodumena prvi put otkriven u rudniku Rist-Ellis u Hiddenitu, u Sjevernoj Karolini (SAD), po čemu je i dobio ime. Ponekad se, kao i kunzit, koristi kao dragi kamen.