Spodumen

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Spodumen
Spodumene.jpg
Gotovo bezbojan kristal kunzita (gore lijevo), izbrušeni blijedoružičasti kunzit (gore desno) i zelenkasti krista hidenita (dolje).
Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaLiAl(SiO3)2
Identifikacija
Bojabezbojan, bijeli, sivi, ružičasti, ljubičasti, žuti i zeleni
Kristalni habitusprizmatični izduženi ili tabularni
Kristalni sustavmonoklinski, 2/m
Kalavostsavršena po plohama prizme, u dva smjera pod gotovo 90°
Lompoluškoljkast
Mohsova tvrdoća6.5 - 7
Sjajstaklast
Indeks loma1.66 - 1.68
Pleokroizamjak; kunzit: ružičast-bezbojan; hidenit: žutozelen-plavozelen-bijel
Ogrebbijeli
Gustoća3.17 - 3.19
Topljivost3.5
Prozirnostprozirni do poluprozirni
Druga svojstvareverzibilni fotokromizam; fluorescencija pod UV-zrakama, pleokroizam
Dolazi uz mineralelepidolit, plagioklasi, feldspati, kvarc, turmalin, topaz
Važniji varijeteti
Kunzitružičasti
Hidenitzeleni

Spodumen je inosilikatni piroksenski mineral kemijske formule LiAl(SiO3)2. Koristi se kao izvor litija. Raznobojan je, bezbojan do žućkast, ružičaste do ljubičaste varijetete nazivamo kunzitom (vidi dolje), a žućkastozelene do smaragdno zelene hidenitom (vidi dolje). Kristali su mu prizmatični, često veliki. Monokristali mogu narasti i do 10 metara u dužinu, a takvi primjerci pronađeni su u Južnoj Dakoti (Black Hills).

Mineral kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu i obično su jako isprutani paralelno osi c. Kristalne plohe često su markirane trokutastim udubljenjima.

Porijeklo imena[uredi - уреди | uredi izvor]

Spodumen vuče porijeklo imena izgrčkog jezika, a znači "izgoren do pepela", a taj naziv dobio je prema neprozirnom pepeljastom izgledu materijala prerađenog za upotrebu u industrijske svrhe.

Ležišta i nalazišta[uredi - уреди | uredi izvor]

Spodumen se pojavljuje u litijem bogatim granitiima i pegmatitima. Prozirni primjerci od davnina su se koristili kao drago kamenje, a varijeteti kunzit i hidenit poznati su prema jakom pleokroizmu.

Poznatiji lokaliteti s ležištima spodumena nalaze se u Brazilu, na Madagaskaru, SAD-u (Sjeverna Karolina, Kalifornija), Afganistanu i Pakistanu.


Kunzit[uredi - уреди | uredi izvor]

Kunzit

Kunzit je tvrdi ružičasti dragi kamen, varijetet spodumena kojemu ružičasta boja dolazi od mangana. Dragulj može biti zagrijan da bi mu se pojačala prvobitna boja, koja je i karakteristična boja za kuncit. Ime je dobio prema G. F. Kunzu, koji ga je otkrio u Connecticutu, SAD, 1902. Danas se najviše vadi u Brazilu, SAD-u, Kanadi, na prostoru država ZND-a, Meksiku, Švedskoj, Zapadnoj Australiji, Afganistanu i Pakistanu.

Hidenit[uredi - уреди | uredi izvor]

Hidenit je zeleni varijetet spodumena prvi put otkriven u rudniku Rist-Ellis u Hiddenitu, u Sjevernoj Karolini (SAD), po čemu je i dobio ime. Ponekad se, kao i kunzit, koristi kao dragi kamen.


Vidi još:[uredi - уреди | uredi izvor]