Slobodarski socijalizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Crvena zastava, simbol pokreta socijalne pravde i socijalizma
Crveno-crna zastava, simbol pokreta levog antiautoritarizma i anarhističkog socijalizma

Slobodarski (anarhistički) socijalizam, antiautoritarni socijalizam ili bezdržavni socijalizam je skup antiautoritarnih, antietatističkih i anarhističkih političkih filozofija unutar socijalističkog pokreta koji kritikuju državnosocijalističku koncepciju socijalizma kao oblik državnog kapitalizma u kojem manjinska i otuđena birokratija zadržava centralizovanu kontrolu nad ekonomijom i diriguje masama, umesto da stanovništvo preuzme moć u svoje ruke. Zahteva koreniti raskid sa svetskim kapitalizmom i uspostavljanje uređenja besklasne zajednice, čije bi glavne karakteristike trebale biti: globalni karakter, zajedničko vlasništvo, demokratsko upravljanje, proizvodnja samo i direktno za potrebe i besplatan pristup. Kritikuje robovanje plati i nadnici na radnom mestu ili mestu proizvodnje i stvaralaštva, a afirmiše samoupravljanje proizvođača, stvaralaca i kreativaca, te decentralizovane demokratske strukture političke organizacije.[1]

„Slobodarski socijalizam“, „antiautoritarni socijalizam“, „bezdržavni socijalizam“ ili „levi anarhizam“ je škola mišljenja unutar socijalističke teorije i socijalističkog pokreta. Inspirisani idejama levog slobodara Pjera Žozefa Prudona i praksom Pariske komune iz 1871. godine levi slobodari Mihail Bakunjin i Petar Kropotkin su među prvima razvijali teorije o besklasnom, antiautoritarnom socijalističkom i demokratskom društvu, zalažući se za društvo bez privatnog vlasništva i represivnih delova postojeće kapitalističke države.[2][3]

„Radni ljudi sveta, ujedinite se!“, jedan od slogana širokog levog pokreta i slobodarskog socijalizma

Anarhistički socijalizam često kritikuje represivne elemente postojeće kapitalističke države i tvrdi da se društvo koje se temelji na slobodi i pravdi može postići jedino prevladavanjem autoritarnih i represivnih institucija koje kontrolišu sredstva za proizvodnju i raspodelu i podređuju većinu radnog i obespravljenog stanovništva vlasničkoj kapitalističkoj klasi ili političkoj i ekonomskoj eliti. Slobodarski socijalisti se zalažu za decentralizovane demokratske strukture zasnovane na federalnim ili konfederalnim udruženjima, formiranim na pricipima direktne demokratije i demokratskih tela, kao što su saveti proizvođača. Razlikuje se od autoritarnog i avangardističkog pristupa boljševizma i lenjinizma, ali i reformizma fabijanizma i Bernštajnove verzije socijaldemokratije.[4][5][6]

Demonstracije anarhosindikalista 2010. godine u Madridu, Španija

Oblici i socijalističko krilo prošlih i sadašnjih političkih filozofija i pokreta koji se obično opisuju kao slobodarsko socijalistički uključuje anarhizam (posebno anarhističke škole mišljenja kao što su anarhosocijalizam, anarhosindikalizam, anarhokolektivizam, zeleni anarhizam, mutualizam i socijalni anarhizam), zatim slobodarski marksizam, luksemburgizam, pojedine verzije demokratskog socijalizma, autonomizam, socijalizam saveta, participizam i revolucionarni sindikalizam.[7][8]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Diemer, Ulli (1997). "What Is Libertarian Socialism?". The Anarchist Library.
  2. Davidson, John Morrison (1896). Anarchist Socialism vs. State Socialism at the London International Labour Congress (1896). W. Reeves.
  3. Poland, Jefferson; Sloan, Sam, ed. (1968). Sex Marchers.
  4. Prichard, Alex; Kinna, Ruth; Pinta, Saku; Berry, Dave, eds. (December 2012). Libertarian Socialism: Politics in Black and Red. Palgrave Macmillan.
  5. Hart, David M.; Chartier, Gary; Kenyon, Ross Miller; Long, Roderick T., eds. (2017). Social Class and State Power: Exploring an Alternative Radical Tradition. Palgrave.
  6. Bookchin, Murray; Biehl, Janet (1997). The Murray Bookchin Reader. Cassell.
  7. Rocker, Rudolf (2004). Anarcho-Syndicalism: Theory and Practice. AK Press.
  8. Mendes, Silva (1896). Socialismo Libertário ou Anarchismo.