Sevilla

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Sevilja)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostala značenja, vidi Sevilla (razvrstavanje).
Sevilja
Sevilla
Horizont: Sevilja
Zastava: Sevilja
Zastava
Grb: Sevilja
Grb
Moto: NO8DO od andaluškog: no-madeja-do →
"No me ha dejado" - Ona (gfad) me nije napustila.
Sevilja na mapi Španije
Sevilja
Sevilja
Koordinate: 37°22′38″N 5°59′13″W / 37.37722°N 5.98694°W / 37.37722; -5.98694
Opći podaci
Zemlja Španija
Autonomna zajedniceAndaluzija
ProvincijaSevilla
ComarcaSevilla
Historija
osnovana10-8. vijek pne.
Uprava
TipAyuntamiento
AlcaldeAlfredo Sánchez Monteseirín (Španska socijalistička radnička partija)
Geografija
 • Grad140 km2 (50 sq mi)
 • Nadmorska visina7
Stanovništvo (2009)INE
 • Grad703,206
 • Gustoća5002.93/km2 (1.295.759/sq mi)
 • Metro1,493,416
Ostale informacije
Vremenska zonaCET (GMT +1)
 • Letnje (DST)CEST (GMT +2) (UTC)
Postcode41001-41080
Webhttp://www.sevilla.org

Sevilla (šp. Sevilla) je kulturni, finansijski i umjetnički centar južne Španjolske i glavni grad autonomne zajednice Andaluzije i provincije Sevilla.

Po procjeni iz 2017. u Sevilli živi 689,434 stanovnika[1] na površini od 141 km².[1]

Metropolitanska Sevilla je četvrta po veličini konurbacija u Španjolskoj, u kojoj danas živi 1.115,000 stanovnika (odnosno 1.288,982[2]) na površini od 272 km². Sa tim brojem je 472 grad na svijetu.[3]

Istorija[uredi | uredi kod]

Grad su osnovali Tartešani u 8 ili 9. vijek pne. pod nazivom Hispal. Kasnije je ovde bila trgovačka kolonija koju su osvojili i razorili Feničani i Kartaginjani 216. pne. Scipion Afrikanac je 206. pne. u blizini izgradio veteransko legionarsko naselje Italiku i počeo obnovu Hispala (lat. Hispalis). Julije Cezar je gradu dao status kolonije, dok je za vreme Ptolomeja bio metropola. Za vreme Vandala i Vizigota Hispal je bio centar južne Španije i imao je veći značaj od Kordube (današnje Córdobe). Od 711. Mavari kontrolišu grad, a svedok toga je arapska arhitektura u starijim delovima grada. 1248. grad osvaja Fernando III i pripaja ga kraljevini Kastilji.

Luka Sevilja[uredi | uredi kod]

Grad je smešten duboko na kopnu, ali samo 6 m. iznad nivoa mora. Sevilja je dugo bila važna morska luka pošto je sa morem povezana rekom Gvadalkivir. U Sevilji je Ferdinand Magellan dobio brodove za svoj put oko sveta. Najveći deo srebra iz španskih kolonija dospevao je u ovu luku i ovde se nalazilo sedište vladine službe koja je nadgledala prekookeansku trgovinu. U Sevilji se nalazi najveći arhiv kad su u pitanju dokumenta španske administracije u Americi (šp. 'Archivo General de Indas'). Američko zlato je odatle prevoženo brodovima do Antverpena ili Đenove koja su bila sedišta bankarstva i gde se skupljao novac za špansku krunu. I druga roba je prvo dopremana u Sevilju: tako je npr. 1585. prva pošiljka čokolade stigla u ovaj grad i celu Evropu.

Sevilja je bila najveći grad u Španiji u XVI i XVII veku, sa 130.000 stanovnika. Posle 1649. kada je gradom harala kuga, Sevilja gubi raniji značaj ali i dalje ostaje umetnički centar baroka.

Za vreme Španskog građanskog rata, 1936-1939., grad je odmah na početku rata osvojila vojska Fransiska Franka.

Znamenitosti[uredi | uredi kod]

Gradska katedrala/saborna crkva je izgrađena između 1401. i 1519. na mestu gradske džamije posle proterivanja muslimana iz Španije. Ovo je najveća katedrala među svim srednjovekovnim i gotskim katedralama, što se tiče i veličine i površine na kojoj je izgrađena. Unutrašnjost je raskošno ukrašena i zlato je dosta korišćeno u ukrašavanju. Mnogi elementi džamije su iskorišćeni za izgradnju, a najpoznatiji je Hiralda, minaret džamije koji je pretvoren u zvonik. Na vrhu je postavljen kip, poznat pod imenom La Hiraldilja, koji predstavlja veru. Hiralda je najpoznatiji simbol grada.

Alkazar koji se nalazi preko puta katedrale je stara mavarska palata. NJena rakonstrukcija u mudéjarskom i renesansnom stilu je počela 1181. i trajala je preko 500 godina. Vrtovi oko palate su spoj mavarske i hrišćanske tradicije.

Zlatna kula (šp. Torre del Oro) je izgrađen za vreme Almohadske dinastije kao osmatračnica i odbrambena građevina na reci. Lanac je bio postavljen u vodi i pričvršćen za kulu da bi se sprečio ulazak nepoželjnih plovila u luku.

Gradska kuća je izgrađena u XVI veku, a fasada Novog trga (šp. Plaza Nueva) u XIX u neoklasičnom stilu.

Park Marija Luisa izgrađen je 1929. i danas ga okružuju mnogi spomenici kulture i muzeji.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Spain: Andalucía (engleski). City population. Pristupljeno 14.10.2018. 
  2. Datos de Áreas Urbanas (španjolski). Población de España - datos y mapas. Pristupljeno 12.10.2018. 
  3. Demographia World Urban Areas (engleski). Demographia. Pristupljeno 12.10.2018.